Utorak, 12. siječnja 2010. 

Aktivisti nekoliko nevladinih udruga posvećenih zaštiti ljudskih prava u ponedjeljak su od predsjednika Srbije Borisa Tadića zatražili potporu za inicijativu da se 11. srpnja u Srbiji obilježava kao Dan sjećanja na genocid u Srebrenici.

Na skupu pred zgradom Ureda srbijanskog predsjednika, kojem je nazočilo dvadesetak aktivista, pročitano je otvoreno pismo u kojemu se od srbijanskog predsjednika traži da podupre tu inicijativu.

U pismu iza kojeg stoje mnogobrojne srbijanske nevladine udruge usmjerene na zaštitu ljudskih prava također se navodi kako presuda Međunarodnog suda pravde obvezuje Srbiju da se jasno ogradi od ratnih zločina.

Na isti način nevladine organizacije obraćaju se srbijanskom predsjedniku od veljače 2009. svakog 11. u mjesecu, podsjećajući da je Europski parlament prihvatio Rezoluciju o proglašenju 11. srpnja Danom sjećanja na genocid u Srebrenici.

Predsjednik Srbije Tadić u nedjelju je, u intervjuu za Radio-televiziju Republike Srpske, izrazio uvjerenost da će rezolucija o Srebrenici koju bi, kako je rekao, trebala prihvatiti Skupština Srbije, vremenom dobiti potporu ne samo u Srbiji, nego i u Republici Srpskoj (RS).
"Samo takvom politikom možemo braniti pravo na sjećanje na naše žrtve", rekao je Tadić, te dodao kako je samo politikom uvažavanja tuđe patnje i odavanja poštovanja tuđim žrtvama moguće na međunarodnom planu stjecati kredibilitet za vođenje nacionalne politike.
Predsjednik srbijanske Liberalno-demokratske stranke Čedomir Jovanović u ponedjeljak je, podsjetivši da ta stranka podupire podnošenje deklaracije, izjavio kako je usvajanje deklaracije o Srebrenici samo jedan od čimbenika određivanja Srbije prema svojoj i političkoj budućnosti regije.

Kako prenose beogradski mediji, potporu deklaraciji u ponedjeljak su također izrazili nedavno formirana Socijaldemokratska partija Srbije (SDPS) Rasima Ljajića te Stranka vojvođanskih mađara (SVM) koja je u vladajućoj koaliciji.

Usvajanju deklaracije se, kako se navodi, usprotivila oporbena Demokratska stranka Srbije (DSS), dok se također oporbena Srpska napredna stranka (SNS), osuđujući zločin u Srebrenici, izjasnila kako se o deklaraciji može izjašnjavati tek kada vidi konkretan prijedlog dokumenta.

Europski parlament (EP) je 15. siječnja 2009. proglasio 11. srpnja Danom sjećanja na genocid u Srebrenici, gdje su snage bosanskih Srba 1995. ubile oko 8000 muslimanskih civila. Tu inicijativu poduprla je i Europska komisija.

U Srbiji su je odmah pozdravile i nevladine udruge za ljudska prava pozvavši zastupnike u srbijanskom parlamentu da potporom rezoluciji EP-a izraze poštovanje i priznanje žrtava te utru put izgradnji zajedničkog sjećanja na sve žrtve ratnih zločina počinjenih na prostoru bivše Jugoslavije.

Liga socijaldemokrata Vojvodine (LSV) tada je predložila srbijanskom parlamentu rezoluciju kojom se 11. srpnja proglašava Danom sjećanja na Srebrenicu i na sve nevine žrtve ratova devedesetih godina na prostoru bivše SFRJ. Srbijanski parlament još se nije očitovao o tim prijedlozima.

Bivši vojni vođa bosanskih Srba Ratko Mladić, kojega je Haaški sud optužio i za genocid u Srebrenici, još je u bijegu, a bivši politički čelnik bosanskih Srba Radovan Karadžić uhićen je u srpnju 2008. i nalazi se u pritvoru u Den Haagu.