Četvrtak, 13. prosinca 2007. 

Osobe s invaliditetom još nisu ravnopravne ostalim hrvatskim građanima što potvrđuje podatak da je u Hrvatskoj zaposleno svega 40.000 od ukupno 430.000 osoba s invaliditetom, što je samo 9,3 posto, istaknuto je na jučerašnjoj raspravi o ljudskim pravima osoba s invaliditetom u Centru za ljudska prava. O UN-ovoj Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom, koju je Hrvatska potpisala odmah po njezinu donošenju polovicom ove godine, kao i novom Zakonu o pravobranitelju za osoba s invaliditetom, koji stupa na snagu 1. siječnja, govorili su stručnjaci i predstavnici udruga osoba s invaliditetom.

Viša asistentica na Katedri za radno i socijalno pravo Pravnog fakulteta Ivana Gregurov osvrnula se na odredbe Konvencije koje uređuju rad i zapošljavanje osoba s invaliditetom ocjenivši da se potpisivanju prišlo prebrzo, bez potrebne prilagodbe hrvatskog zakonodavstva visokim standardima koje donosi Konvencija, posebno stoga što se ni sadašnje zakonodavstvo ne provodi kako treba.

Gregurov je istaknula kako područje rada i zapošljavanja u Konvenciji obuhvaća 50 odredbi, među kojima su pravo na rad, obveza zapošljavanja u javnom sektoru, profesionalna rehabilitacija invalida itd.

U hrvatskom javnom sektoru jedna zaposlena osoba s invaliditetom dolazi na 42 djelatnika, a Hrvatska se obvezala da će do 2017. godine u javnim službama taj omjer biti jedan prema 20, dok profesionalnu rehabilitaciju u Hrvatskoj prolazi tek 70-ak osoba s invaliditetom.

Da se prebrzo prišlo potpisivanju Konvencije slaže se i SDP-ova zastupnica u Hrvatskom saboru Vesna Škulić, koja je kao članica hrvatskog izaslanstva sudjelovala u pisanju Konvencije.

"Među članicama EU, Konvenciju su potpisale jedino Madžarska i Španjolska, a kada sam upitala predstavnicu Finske zašto je nisu potpisali, odgovorila mi je da prethodno moraju obaviti pregled cjelokupnog finskog zakonodavstva da provjere je li sve u skladu s Konvencijom", rekla je Škulić.

Osvrnula se i na novi Zakon o pravobranitelju za osobe s invaliditetom, kao posebno tijelo koje bi trebalo skrbiti o pravima osoba s invaliditetom, te paziti na njihovo kršenje.

Škulić drži da će pravobranitelj imati puno posla u rješavanju mirovinskih i socijalnih prava osoba s invaliditetom, rješavanju problema diskriminacije, građevinskih pitanja itd. Dosad je taj posao, ali vrlo općenito, obavljao pučki pravobranitelj.

Prema zakonu, Vlada treba predložiti osobu koja će obavljati posao pravobranitelja za osobe s invaliditetom do 1. ožujka iduće godine. (Hina)