Ponedjeljak, 10. listopada 2005.  Nastavno na nedavnu inicijativu Europske komisije o potrebi jačanja dijaloga organizacija civilnoga društva iz Europske unije i zemalja kandidatkinja (objavljeno 29. lipnja 2005. godine) te prigodom završetka Programa informiranja i izobrazbe o EU za predstavnike udruga iz Hrvatske, Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva u suradnji s organizacijom European Citizens Action Service (ECAS) iz Bruxellesa organizirala je međunarodnu konferenciju na temu EU i Hrvatska - Jačanje dijaloga civilnoga društva.

Cilj je Konferencije bio potaknuti raspravu o sadržaju i mogućnostima provedbe gore spomenute inicijative Europske komisije, kao i o izazovima s kojima se u procesu pristupanja Europskoj uniji suočavaju organizacije civilnoga društva iz zemalja kandidatkinja. U radu Konferencije su uz predstavnike Vlade Republike Hrvatske i organizacija civilnog društva iz Hrvatske sudjelovati i predstavnici institucija Europske unije (Europska komisija i Gospodarski i socijalni odbor EU), predstavnici krovnih europskih nevladinih udruženja iz Bruxellesa, te predstavnici organizacija civilnoga društva iz Turske.

U raspravama tijekom Konferencije u središtu pozornosti su bila očekivanja organizacija civilnoga društva iz Hrvatske od pristupanja Europskoj uniji, kao i mogućnosti njihova aktivnog uključivanja u praćenje procesa pristupnih pregovora. Na temelju vrlo poticajne i aktivne rasprave, Nacionalna zaklada i European Citizens Action Service zaključuju da postoji zajedničko stajalište o sljedećemu:

1.Sudionici skupa izrazili su zadovoljstvo činjenicom da je Europska komisija pokrenula inicijativu jačanja dijaloga civilnoga društva u EU i zemljama kandidatkinjama. Za očekivati je da će operacionalizacija te inicijative priodonijeti senzibiliziranju javnog mnijenja u država članicama EU za nužnost daljnjeg širenja Unije, ali i potaknuti bolje razumijevanja EU u državama kandidatkinjama. Predstavnici organizacija civilnog društva iz Hrvatske izrazili su nadu i očekivanje da će Europska komisija ubrzo predložiti i operativne mjere za provedbu ove inicijative i u Hrvatskoj, kao što je već učinjeno u slučaju Turske. To bi bio značajan doprinos jačanju kapaciteta organizacija civilnog društva u Hrvatskoj za aktivnu ulogu partnera državnim institucijama u komuniciranju Europe građanima, te općenito za proaktivniju ulogu u procesu priprema RH za punopravno članstvo u Uniji;

2.Na Konferenciji je pozdravljena spremnost Gospodarskog i socijalnog odbora EU za jačanje suradnje te institucije s organizacijama civilnoga društva u Hrvatskoj, po uzoru na dobru praksu u drugim zemljama. Ipak, sa žaljenjem je konstatirano da za razliku od svih drugih bivših zemalja kandidatkinja,
Hrvatska nema mogućnost uspostaviti Zajednički savjetodavni odbor s Gospodarskim i socijalnim odborom EU, budući da, prema tumačenju pravnih službi Europske komisije i Tajništva Vijeća EU, za to ne postoji pravna osnova u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. S obzirom da su zajednički savjetodavni odbori (Joint Consultative Committees) u svim bivšim zemljama kandidatkinjama imali vrlo važnu ulogu u promicanju interakcija između gospodarskih i socijalnih aktera organiziranog civilnoga društva u EU i zemljama kandidatkinjama tijekom procesa priprema za pristupanje EU, upućuje se Vladi RH poziv da istraži mogućnost rješavanja problema pravne osnove za uspostavu zajedničkog savjetodavnog odbora;

3.U kontekstu početka pregovora između Hrvatske i EU, naglašena je važnost utvrđivanja jasnih kriterija za uključivanje predstavnika organizacija civilnoga društva u radne skupine za pripremu pregovaračkih pozicija, odnosno nužnost iznalaženja odgovarajućih mehanizama za savjetovanje s civilnim društvom o ključnim problemima u procesu pregovora;

4.Posebno se skreće pozornost na činjenicu da su u svim drugim zemljama kandidatkinjama, u okviru raspoloživih programa predpristupne pomoći (PHARE), organizacije civilnoga društva imale znatno više mogućnosti za učenje i pripremu za partnerski rad s institucijama EU nakon pristupanja, nego što je to slučaj s Hrvatskom. Program PHARE pokazao se u svim zemljama kao dragocjena mogućnost za jačanje interakcije sa srodnim organizacijama u EU kao i sa institucijama Unije, te za jačanje kapacitete za praćenje implementacije zakonodavstva EU u sektorima gdje civilno društvo ima važnu ulogu. U tom smislu poziva se Vlada RH da pri određivanju prioriteta za financiranje projekata u procesu programiranja predstojećih programa pomoći EU vodi računa o jačanju kapaciteta civilnoga društva kao o važnom cilju i prioritetu.