Četvrtak, 01. prosinca 2005. 

Rezultati istraživanja pokazuju da više od polovice anketiranih uopće ne razmišljaju o volontiranju. Nešto manje od četvrtine razmišlja o volontiranju, ali ne čini ništa u vezi s tim, dok ih pet posto želi volontirati, a pet posto ih stvarno i volontira. Volontiranje se smatra cijenjenim društvenim radom, a volonteri onima koji pridonose razvoju cijelog društva. Najčešći oblik humanitarne aktivnosti hrvatske javnosti još uvijek je odaziv na humanitarne akcije putem telefona i donacije (u stvarima) organizacijama poput Caritasa i Crvenog križa, naime u takvim aktivnostima sudjeluje 43 posto anketiranih.

Rezultati istraživanja ukazuju na postojanje četiri specifične skupine u odnosu na stav o volontiranju:
1. skupina (16,2% anketiranih)
- odazivaju se na humanitarne akcije putem telefona
- daju stvari i novac humanitarnim organizacijama
- više volontiraju ili bi više željeli volontirati
- žive u okruženju u kojem netko od bližnjih volontira
- više su to žene (od prosjeka)
- više strukovne i fakultetske naobrazbe
- više studenata, a manje nezaposlenih i umirovljenika od prosjeka
- s dohotkom od 3 do 5 tisuća kuna
- zadovoljniji su ili vrlo zadovoljni od prosjeka

2. skupina (28,3% anketiranih)
- skupina koja se ističe odazivom na humanitarne akcije putem telefona

3. skupina (44,2% anketiranih)
- ne razmišlja o volontiranju

4. skupina (11,2% anketiranih)
- daju stvari i novac humanitarnim organizacijama
- razmišljaju o volontiranju, ali ne čine ništa u vezi stim
- nemaju poznanika koji volontira
- niti su zadovoljni, niti su nezadovoljni kvalitetom vlastitog života
- ističu se umirovljenici
- stariji od 60 godina

Ovo istraživanje također daje zanimljiv statistički podatak o zadovoljstvu kvalitetom života ispitanika općenito. Tako je čak 40 posto hrvatske javnosti zadovoljno kvalitetom vlastitog života, 9 posto je vrlo zadovoljno, nešto manje od 38 posto je niti zadovoljno, niti nezadovoljno, 11 posto je nezadovoljno, a 2,5 posto vrlo je nezadovoljno. Srednja ocjena zadovoljstva anketiranih na ljestvici od 1 do 5 tako je 3,41.

Vrlo zadovoljni su dobne skupine od 15 do 19 godina i od 30 do 39 godina, s fakultetskom naobrazbom, magisterijem/doktoratom, studenti, osobe s dohotkom od 7 do 11 tisuća kuna, te s područja Zagrebačke, Krapinsko-zagorske i Osječko-baranjske županije. Zadovoljni su od 15 do 29 godina, s višom stručnom i visokom izobrazbom, kao i srednjoškolci, studenti i zaposleni s dohotkom od 3 do 7 tisuća kuna, te s područja Sisačko-moslavačke, Varaždinske, Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske, Dubrovačko-neretvanske i Međimurske županije. Niti zadovoljni, niti nezadovoljni su osobe od 50 do 59 godina, nezaposleni, osobe s dohotkom iznad 11 tisuća kuna, te s područja Karlovačke, Bjelovarsko-bilogorske, Primorsko-goranske, Splitsko-dalmatinske, Požeško-slavonske, Istarske, Brodsko-posavske, Zadarske i Međimurske županije. Nezadovoljni su osobe iznad 60 godina, sa završenom osnovnom školom, umirovljenici, s dohotkom do 3 tisuće kuna te s područja ibensko-kninske županije, Virovitičko-podravske i grada Zagreba, a vrlo nezadovoljni su osobe sa završenom osnovnom školom, nezaposleni te osobe s područja ibensko-kninske, Ličko-senjske i Vukovarsko-srijemske županije.

Ovo istraživanje može poslužiti stručnim timovima Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti u pripremi Zakona o volonterstvu (prva javna rasprava o Prijedlogu zakonu održat će se 6. prosinca 2005.) te aktivnim mjerama poticanja razvoja volonterstva u Republici Hrvatskoj.

Prilog: Izvještaj istraživanja o volontiranju, studeni 2005. (PDF format)