hrvatski
english
Kontakt
Adresar
Mapa weba
   

Obavijesti

Prijava na listu primatelja e-pošte:
Naslovnica - Izdavaštvo - Knjige, priručnici
Rezultati istraživanja o procjeni stanja razvoja organizacija civilnoga društva u Republici Hrvatskoj

Utorak, 19. lipnja 2007. 

Stanje je nevladinog sektora u Hrvatskoj bolje u odnosu na regiju - Jugoistočnu Europu

(Zagreb, 15. lipnja 2007.) Na održanoj konferenciji za novinare upraviteljica Nacionalne zaklade, gđa Cvjetana Plavša-Matić predstavila je istraživanje Procjena stanja razvoja organizacija civilnoga društva u Republici Hrvatskoj, koje je za Nacionalnu zakladu provela Agencija za istraživanje tržišta TARGET. Istraživanje je provedeno uz financijsku potporu AED-a (Academy for Educational Development) i USAID-a (United States Agency for International Development). Istraživanje je provedeno tijekom veljače 2007. godine na uzorku od 745 ispitanika metodom osobnog intervjua licem u lice s vodećim osobama udruge, a prosječno trajanje intervjua bilo je oko 60 minuta.

SAŽETAK REZULTATA ISTRAŽIVANJA

A/ ISTRAŽIVANJE MEĐU UDRUGAMA


1.UVJETI RADA UDRUGA, PODRUČJE DJELOVANJA I AKTIVNOSTI

Gotovo polovica ispitanih (42,8%) udruga obavlja svoje aktivnosti u prostorijama koje su im ustupljene i za koje ne moraju plaćati najam. Vlasništvo prostora ima tek desetina anketiranih udruga (10,4%), 34,2% udruga koristi unajmljene prostorije.

Tri četvrtine udruga posjeduje računalo i pisač te ima telefonsku liniju. Udruge najrjeđe posjeduju vozilo, koje ima tek svaka deseta udruga.

Dvije trećine udruga koristi računalo (64,2%) i govori strani jezik (63,8%), a 60,2% udruga ima vlastitu internetsku stranicu.

Gotovo sve ispitane udruge (91%) imaju definiranu misiju, a nešto manje od dvije trećine ima strateški plan.

Izravni korisnici udruga su: šira javnost (39,8%); osobe s invaliditetom (15,8 %), mladi (11,4%)

Najčešći tip djelatnosti udruga: različiti oblici izvaninstitucionalnog obrazovanja navodi 70,8% udruga, akcije u lokalnoj zajednici 47,9%, savjetovanje i pružanje raznih profesionalnih usluga naveo je 46,9% ispitanik.


2.STRUKTURA ZAPOSLENIH I VOLONTERA

Polovica ispitanih udruga (52,6%) nema niti jednog zaposlenog, a nešto manje od polovice (41,2%) zapošljava između jedne i devet osoba; u udrugama su zaposlene više žene nego muškarci, a osobe koje vode udruge (predsjednik) češće su muškarci (54,6%) nego žene (43,7%). Dvije trećine (63,8%) ima viši/visok stupanj naobrazbe, a trećina (36,1%) srednju stručnu spremu. Polovicu udruga vode osobe srednje dobi (između 36 i 53 godine). Žene su češće vodeće osobe samo u ličkoj regiji.

Struktura volontera pokazuje kako su to češće žene nego muškarci, kao i osobe mlađe dobi (do 35 godina); u više od polovine udruga (57,9%) volonterski rad prisutan je jednom tjedno ili češće.


3.IZVORI FINANCIRANJA UDRUGA, FINANCIJSKA STABILNOST

Načini financiranja udruga su sljedeći: na osnovu projekata (70,1%), institucionalna potpora (59,5%), članarine (55,0%), volonterski (48,2%), samofinancirajuće aktivnosti (30,4%).

Glavni izvori prihoda u 2005. godini su: ministarstva (37,4%), lokalna i regionalna samouprava (28,8%), 8,4% međunarodne donatorske organizacije, 6,2% samofinanciranje, 3,6% članarine i 1,5% udio je poslovnog sektora.

Okvirni izvori prihoda u 2005. iznosili su: do 100 000 kuna imalo je 40,7% udruga, od 100 000 do 500 000 kuna 31,2% udruga, a 500 000 do milijun kuna imalo je 8,3% udruga. Više od 5 milijuna kuna imalo je 0,9% udruga.


4. SURADNJA IZMEĐU UDRUGA, SURADNJA S DRŽAVOM, MEĐUNARODNA I REGIONALNA SURADNJA, SURADNJA S POSLOVNIM SEKTOROM I MEDIJIMA

Čak 90% udruga ima neki oblik suradnje s drugim udrugama, a najčešći je motiv (90,9%) zajednički interes.

Četvrtina hrvatskih udruga (24,5%) smatra da je država nezainteresirana za nevladin sektor i da podcjenjuje njihov značaj; 20,1% udruga smatra da država podupire nevladin sektor zbog pritisaka izvana; 18,7% smatra da država financijski podupire razvoj nevladinog sektora i 17,4% smatra da država prepoznaje nevladin sektor kao partnere.

88,2% udruga surađivalo je s državnim institucijama na nacionalnoj razini, a najčešći oblik suradnje između države i udruga jest kada je država u ulozi donatora.

Najčešći oblik suradnje između poslovnog sektora i udruga jest kada je poslovni sektor u ulozi donatora, međutim 62,7% ispitanih udruga smatra kako je riječ o maloj pomoći i malim donacijama.

33,9% ispitanika, polovica iz Zagrebačke županije, surađivala je na međunarodnim projektima s udrugama iz zemalja članica EU; samo 19,5% udruga surađivala je na regionalnim projektima s udrugama iz zemalja Jugoistočne Europe, a samo je 10% udruga bilo uključeno u projekte pružanja razvojne pomoći zemljama izvan Hrvatske.

47,1% udruga ne prati proces pregovora s EU u području s kojim se bavi.

62,8% udruga smatra da je stav sredine prema udruzi pozitivan, no stav prema nevladinom sektoru u cjelini pozitivnim smatra tek nešto više od trećine (36,4%) udruga; regionalne razlike u stavu prema udruzi nisu pronađene, no stav prema sektoru u cjelini češće negativno ocjenjuju udruge iz Dalmacije, Like, Pokuplja i Banovine.

82,9% udruga ima svoj logotip, tek 28,0% udruga ima zaposlenika zadužena za odnose s javnošću, samo 11,5% udruga smatra kako im je potrebna dodatna izobrazba o odnosima s javnošću.

42,9% ispitanika ocjenjuje stav većine medija prema udrugama pozitivnim, 50,2% smatra da je lakše ostvariti suradnju s lokalnim medijima, najčešće (78,7%) o aktivnostima udruga izvješćuju lokalne radiopostaje, kada je riječ o pokrivenosti od strane televizije 56,6% navodi kako o njihovim aktivnostima najviše izvještava HTV, a trećina navodi lokalne televizije.


5. PRAVNI I FISKALNI OKVIR, STAVOVI UDRUGA PREMA POLITIČKOM I DRUŠTVENOM KONTEKSTU ZA RAD UDRUGA


70,6% udruga vjeruje kako su upoznate s pravnom regulativom koja se odnosi na njihov rad, a 38,0% iskazuje zadovoljstvo postojećim zakonskim okvirom.

Promjena porezne politike (44,9%) najčešće se navodi kao dio koji je potrebno promijeniti, te osiguranje većih poreznih olakšica udrugama (51,5%), te davanje poreznih olakšica poduzećima koja podupiru udruge (53,3%).

30,4% udruga ocjenjuje politički i društveni kontekst povoljnim za razvoj udruga, najčešće zbog približavanja Europskoj uniji te promjene u stavu države.

71,8% udruga smatra kako je nevladin sektor u nedovoljnoj mjeri utječe na kreiranje državne politike.

Zaključno, ispitanici su rangirali devet problema s obzirom na stupanj rješavanja kada je u pitanju održivost nevladinog sektora. Problem kojem je pridana najveća važnost, kako po pitanju održivosti nevladinog sektora, tako i po pitanju prioriteta za samu udrugu, jest kako slijedi: 76,4% smatra da je problem nedostatak potpore od strane države, 74,2% smatra da je problem nedovoljna suradnja s lokalnim vlastima, 71,4% nerazvijenost građanske kulture, 67,2% smatra da je problem nerazvijenosti društvene odgovornosti poslovnog sektora, 64,5 loša suradnja s medijima.

Kada je u pitanju utjecaj različitih institucija na rad udruga, 94,8% udruga važnim smatra utjecaj samih udruga, 89,1% utjecaj medija, 85,3 utjecaj Vlade, 88,3% utjecaj lokalne samouprave. Utjecaj crkve najmanje se smatra važnim.


B/ ISTRAŽIVANJE MEĐU DONATORIMA

Donatori koji su sudjelovali u ispitivanju inozemne su i međunarodne institucije te veleposlanstva, a financijsku potporu udrugama počeli su pružati prije 2000. Od ukupno 60 domaćih i stranih donatora, pozvanih na sudjelovanje u istraživanju, samo 9 inozemnih i međunarodnih institucija te veleposlanstva odazvalo se istraživanju. Procjenjujuću stanje razvoja udruga u odnosu na druge zemlje regije (Jugoistočna Europa), polovica iskazuje mišljenje kako je stanje u Hrvatskoj nešto bolje od stanja u regiji, dok ostali smatraju kako nema razlike. Donatore se tražilo da navedu redoslijed poblema udruga koje bi se trebalo rješiti jedan po jedan: prema njihovoj ocjeni prvi je problem nedostatak potpore od strane države, potom negativan stav javnosti, nedovoljna suradnja s lokalnim vlastima, nerazvijena društvena odgovornost poslovnog sektora.

Prema riječima upraviteljice Nacionalne zaklade, gđe Cvjetane Plavša-Matić, ovo istraživanje omogućit će po prvi puta u Hrvatskoj temeljitu procjenu stanja u nevladinom sektoru. Rezultati koji su postignuti istraživanjem, zasigurno će dati preporuke i podlogu za provedbu ciljeva postavljenih Nacionalnom strategijom stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva.

 

Dodatne informacije za medije:

Ruža Beljan, suradnica za informiranje i izdavaštvo

Tel. 01 2399 100, faks: 01 2399 111,

E-pošta: info@zaklada.civilnodrustvo.hr; http://zaklada.civilnodrustvo.hr

 

© Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva 2008.
Štrigina 1a, HR - 10 000 Zagreb, tel +385 (0)1 23 99 100, fax: +385 (0)1 23 99 111