Srijeda, 27. kolovoza 2008.
Nedovoljna informiranost i nezadovoljstvo Iraca koji se osjećaju otuđenima od političkih elita u Dublinu i Bruxellesu smatraju se glavnim razlozima za odbacivanje Lisabonskog ugovora, koje je izazvalo novu krizu u Europskoj uniji nakon propasti Europskog ustava prije tri godine. Rezultati istraživanja javnog mišljenja koje je krajem lipnja objavila Europska komisija pokazali su kako je neznanje o tome kako će novi Lisabonski ugovor utjecati na Irsku i strahovi da bi mogao doći u pitanje njezin nacionalni identitet bili su osnovni razlozi odbacivanja novog reformskog ugovora u toj zemlji.
Neznanje o ugovoru osnovni je razlog koji su naveli oni koji su glasovali 'ne', 22 posto, potom zaštita irskog identiteta, 12 posto, zadržavanje neutralnosti, nedostatak povjerenja u političare, gubitak prava na povjerenika u Komisija i zaštita poreznog sustava, sve po šest posto.
Građani koji su se izjasnili odgovorom 'ne' smatraju da ih takav odgovor stavlja u poziciju da zatraže nove pregovore o ugovoru, kao što se dogodilo nakon odbacivanja europskog ustava u Francuskoj i Nizozemskoj.
Na pitanje zašto se to dogodilo, irski ministar vanjskih poslova Michael Martin, vođa referendumske kampanje vladajuće stranke Fianna Fail, kazao je da je veliku ulogu igrala loša informiranost građana.
Mnogi Irci čitali su dezinformacije u pogledu moralnih pitanja, a mnoge irske žene pobojale su se da će im djecu pozvati u europsku vojsku; meta kritika bila je i Europska obrambena agencija, a postavljeno je i pitanje hoće li Irska morati trošiti proračunski novac za međunarodnu trgovinu oružjem.
Protivnici ugovora pitali su se također što će biti s radničkim pravima, kao i hoće li Irska moći zaustaviti politike koje joj nisu u interesu.
Institut Libertas, think-thank koji je predvodio kampanju protiv Lisabonskog ugovora, tvrdio je da bi Lisabonski ugovor mogao dovesti u pitanje niske stope irskog korporativnog poreza, koje su u zemlju privukle mnoge velike svjetske kompanije.
U prilog ugovoru nisu išle ni raširene bojazni za irsko gospodarstvo, koje će ove godine ostvariti upola manji rast nego lani, a raste i nezaposlenost.
Protivnici ugovora iskoristili su i nezadovoljstvo Iraca što se na njih vrši pritisak da glasuju za ugovor.
Smatra se također da je glas protiv ugovora bio način da se izrazi nezadovoljstvo zbog poskupljenja nafte ili, primjerice, ribarskih kvota.
Velik broj glasova protiv ugovora zabilježen je tako u tradicionalnim industrijskim središtima poput Castletownberea u Corku, na jugozapadu zemlje, kao i općenito u svim radničkim četvrtima.
Ipak, iako su gotovo svi imali vlastite razloge za glasovanje protiv, presudan faktor, čini se, bila je nedovoljna informiranost.
Iako su Irci uglavnom proeuropski orijentirani, mnogi Lisabonski ugovor smatraju previše složenim, gotovo nerazumljivim; više od polovice građana koji nisu izašli na referendum kazalo je da je to zbog nerazumijevanja ugovora. Irci se zbog toga osjećaju sve više otuđenima od Europske unije, kojoj mnogo duguju.
Neovisno povjerenstvo koje je imalo zadaću objasniti ugovor podijelilo je dva milijuna kućanstava knjižicu s objašnjenjima osnovnih elemenata ugovora. Za glasače koji su bili za ugovor osnovna je motivacija bila da je to u najboljem interesu Irske, 32 posto, te da Irska ima koristi od EU, 19 posto. Daljnji razlozi bili su pomoć ekonomiji, 9 posto i da Irska ostane angažirana u Europi, 9 posto.
Više o tome:
EUobserver: Yes voters in Irish referendum found No side more convincing, survey finds
