Program IPA
Instrument pretpristupne pomoći (eng. Instrument for Pre-Accession Assistance – IPA) pretpristupni je program za razdoblje od 2007. do 2013. godine koji zamjenjuje dosadašnje programe CARDS, Phare, ISPA i SAPARD.
Program IPA uspostavljen je Uredbom Vijeća (EZ) br. 1085/2006 od 17. srpnja 2006. godine, a njegova financijska vrijednost za sedmogodišnje razdoblje za sve države korisnice iznosi 11,468 milijarda eura. Od 2007. godine Instrument je u cijelosti otvoren Hrvatskoj, a ukupna financijska vrijednost ove pomoći za Hrvatsku iznosi 589,9 milijuna eura.
Republika Hrvatska korisnica je IPA programa i to od 2007. godine do trenutka stupanja u članstvo EU. Za sveukupnu koordinaciju programa IPA u RH zaduženo Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, a za sveukupno financijsko upravljanje Ministarstvo financija.
Osnovni ciljevi ovog programa su pomoć u izgradnji institucija i vladavine prava, ljudskih prava, uključujući i temeljna prava, prava manjina, jednakost spolova i nediskriminaciju, administrativne i ekonomske reforme, ekonomski i društveni razvoj, pomirenje i rekonstrukciju te regionalnu i prekograničnu suradnju. Program podupire i izgradnju institucionalnih sposobnosti u pripremama za korištenje fondova koji će Hrvatskoj biti na raspolaganju kao državi članici Unije (strukturni fondovi i Kohezijski fond).
Program IPA sastoji se od pet komponenti:
- Pomoć u tranziciji i izgradnja institucija
- Prekogranična suradnja
- Regionalni razvoj
- Razvoj ljudskih potencijala
- Ruralni razvoj.
Međusobni odnosi Europske komisije i Vlade RH regulirani su Okvirnim sporazumom između Vlade Republike Hrvatske i Komisije Europske zajednice o pravilima za suradnju u svezi s financijskom pomoći Europske zajednice Republici Hrvatskoj u provedbi pomoći u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA).
Za komponentu I. programa IPA (Pomoć u tranziciji i jačanje institucija) izrađuje se godišnji nacionalni program, za komponente II. (Prekogranična suradnja) i V. (Ruralni razvoj) sedmogodišnji operativni programi, a za komponente III. (Regionalni razvoj) i IV. (Razvoj ljudskih potencijala) trogodišnji operativni programi.
Program IPA IV - Razvoj ljudskih potencijala
Program IPA komponenta IV podupire mjere usmjerene na poticanje zapošljavanja, obrazovanja i usavršavanja te socijalnog uključivanja, a kao preteča Europskog socijalnog fonda (engl. European Social Fund) financira projekte na području socijalne kohezije u svrhu ostvarivanja ciljeva Europske strategije za zapošljavanje.
Konačni cilj IV. Komponente IPA-e je pripremiti Republiku Hrvatsku za zadovoljavajuću razinu apsorpcije sredstava iz Europskog socijalnog fonda. Kroz IV. komponentu IPA-e, za ESF se ne pripremaju samo državne i javne institucije, već i široki krug potencijalnih korisnika sredstava poput lokalne i područne samouprave, organizacija civilnog društva, socijalnih partnera i drugih.
Europska komisija namijenila je Republici Hrvatskoj 82 milijuna eura za provedbu IV. komponente IPA-e u razdoblju od 2007. - 2011. godine. Dio sredstava namijenjen je izgradnji institucionalnih kapaciteta u obliku ugovora o uslugama. Kroz dodjele bespovratnh sredstava širok krug korisnika financira projekte iz područja zapošljavajna, obrazovanja i socijalnog uključivanja.
Najvažniji dokument kojim se kroz IV. komponentu IPA-e osigurava mogućnost financiranja projekata u području razvoja ljudskih potencijala naziva se Operativni program Razvoj ljudskih potencijala 2007. - 2013.
Analiza stanja izrađena tijekom pripreme Operativnog programa ukazuje na potrebu intenzivnog rada sa skupinama pogođenim visokom nezaposlenošću, zatim usklađivanje obrazovnih programa s potrebama tržišta rada i promicanje načela cjeloživotnog učenja te na potrebu provedbe posebnih mjera za osobe koje zbog socijalne isključenosti imaju otežan pristup tržištu rada. Radi stvaranja novih i kvalitetniji radnih mjesta, program će se baviti ograničenim brojem prioriteta od ključne važnosti za socijalnu i ekonomsku koheziju te razvojem civilnog društva.
Upravljanje i provedba Operativnog programa za razvoj ljudskih potencijala u nadleštvu su Operativne strukture koja se sastoji od sedam institucija:
- Ministarstvo rada i mirovinskog sustava ima ulogu čelnika Operativne strukture, mjerodavno je za provedbu cjelokupnoga Operativnog programa te istodobno za pojedine prioritete/mjere;
- Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstvo socijane politike i mladih i Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske djeluju kao tijela mjerodavna za pojedine prioritete/mjere unutar Operativnog programa;
- Hrvatski zavod za zapošljavanje, Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih i Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva imaju ulogu provedbenih tijela Operativne strukture.
S obzirom na razmjerno nisku razinu pomoći koja je dostupna u okviru ove komponente, Operativni će se program usredotočiti na ograničen broj prioriteta i pratećih mjera s ugrađenom sposobnošću za daljnju razradu i razvoj u okviru budućega Europskog socijalnog fonda, u kojem će biti dostupna značajnija financijska sredstva.
Operativni program za razvoj ljudskih potencijala sastoji se od sljedećih prioritetnih osi i mjera:
| Prioritetna os 1 | Poboljšanje pristupa zapošljavanju i održivo uključivanje u tržište rada |
| Mjera 1.1. | Potpora u osmišljavanju i provedbi aktivne i preventivne politike na tržištu rada |
| Mjera 1.2. | Potpora učinkovitosti i kvaliteti hrvatskih javnih službi nadležnih za zapošljavanje |
| Prioritetna os 2 | Jačanje socijalnog uključivanja i integracije osoba kojima je otežan pristup tržištu rada |
| Mjera 2.1. | Potpora skupinama koje se nalaze u nepovoljnom položaju prilikom pristupa zapošljavanju |
| Mjera 2.2. | Potpora skupinama koje se nalaze u nepovoljnom položaju prilikom pristupa obrazovanju |
| Mjera 2.3. | Razvoj socijalnih usluga za poboljšanje mogućnosti zapošljavanja |
| Prioritetna os 3 | Jačanje ljudskog kapitala i zapošljivosti |
| Mjera 3.1. | Daljnji razvoj hrvatskoga kvalifikacijskog okvira |
| Mjera 3.2. | Jačanje sustava obrazovanja odraslih |
| Mjera 3.3. | Jačanje institucija odgovornih za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih te nnjhovih partnera |
| Prioritetna os 4 | Tehnička pomoć |
| Mjera 4.1. | Priprema projekata |
| Mjera 4.2. | Upravljanje Operativnim programom |
| Prioritetna os 5 | Jačanje uloge civilnog društva za bolje upravljanje |
| Mjera 5.1. | Promicanje socijalnog dijaloga |
| Mjera 5.2. | Jačanje uloge organizacija civilnog društva za društveno-ekonomski rast i demokratski razvoj |
