Izgradnjom današnjega institucionalnog i zakonodavnog okvira čiju okosnicu čine Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske (osnovan 1998. godine), Savjet za razvoj civilnoga društva (utemeljen Odlukom Vlade RH 2002. godine) i Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva (osnovana Zakonom 2003. godine) započeo je intenzivni razvoj civilnog društva. Na navedeni institucionalni okvir naslanjaju se brojna savjetodavna tijela na nacionalnoj razini te regionalne zaklade i regionalne mreže potpore razvoju organizacija civilnoga društva te svi zajedno čine solidan okvir za strukturiranu suradnju državne uprave te lokalne i regionalne samouprave i organizacija civilnoga društva. Također, usvojen je niz zakona i strateških dokumenata kao što su: Zakon o zakladama i fundacijama, Zakon o udrugama, prijedlog Programa suradnje Vlade Republike Hrvatske i nevladinoga, neprofitnog sektora u Republici Hrvatskoj, Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva, Zakon o priređivanju igara na sreću i nagradnih igara, Zakon o volonterstvu, Kodeks pozitivne prakse, standarda i mjerila za ostvarivanje financijske potpore programima i projektima udruga te Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akta.
Misija organizacija civilnoga društva jest ravnopravno sudjelovati u izgradnji demokratskog, otvorenog, uključivog, bogatog i socijalno pravednog, održivog te ekološki osviještenog društva, biti korektiv vlasti te veza između građana i javnog sektora.
Broj organizacija jedan je od važnijih pokazatelja razvoja civilnoga društva. Na temelju Zakona o društvenim organizacijama i udruženjima građana iz 1982. godine i njegovih izmjena i dopuna udruge su u Hrvatskoj registrirane sve do 1997. godine kada je donesen prvi Zakon o udrugama. Godine 1985. u Hrvatskoj su bile registrirane 10.844 društvene organizacije i 547 udruženja građana. Prema podacima službenih evidencija i registara u 2011. godini u Hrvatskoj je više od 46.000 registriranih udruga, 181 zaklada, 12 fundacija i više od 500 sindikalnih udruga i udruga poslodavaca, 52 vjerske zajednice i više od 2000 pravnih osoba Katoličke crkve, 428 organizacijskih oblika Pravoslavne crkve te, prema procjeni, više od 600 privatnih ustanova. Broj udruga svake se godine povećava.
Republika Hrvatska ima razvijen sustav financijskih potpora za programe i projekte organizacija civilnoga društva na državnoj i lokalnim razinama, a prema podacima što ih redovito od 2007. godine prikuplja i obrađuje Ured za udruge Vlade RH, godišnje se programima i projektima organizacija civilnoga društva iz javnih izvora dodijeli prosječno oko 1,5 milijardi kuna pri čemu se trećina odnosi na državni proračun, a na proračune županija, gradova i općina preostale dvije trećine dodijeljenih bespovratnih sredstava.
Važno je napomenuti da su udruge u Republici Hrvatskoj do sada iskoristile gotovo 100 posto raspoloživih sredstava fondova Europske unije namijenjenih sektoru civilnoga društva, kojima su financirane edukacije svih sektora u društvu, pružanje različitih socijalnih usluga kada ih država nije mogla pružiti, zaštita okoliša, socijalno poduzetništvo, borba protiv korupcije...
Uvođenjem prioriteta Jačanje uloge civilnoga društva u svrhu boljeg upravljanja i mjere Jačanje uloge organizacija civilnoga društva u društveno gospodarskom razvoju i razvoju demokracije u strukturu Operativnog programa Razvoj ljudskih potencijala, otvorene su nove mogućnosti financiranja kojima će se moći podržati daljnji razvoj civilnoga društva u Republici Hrvatskoj.
U okviru IPA IV. komponente raspisat će se tri natječaja za projekte za područje civilnoga društva: Jačanje regionalnih i lokalnih struktura za podršku razvoju civilnog društva, Podrška programa organizacija civilnog društva u području zagovaranja i motivacije za socijalno isključene skupine i Podrška programa organizacija civilnog društva aktivnih u području volonterstva na jačanju gospodarske i socijalne kohezije.