Srijeda, 20. svibnja 2009.
Sloboda i demokratske vrijednosti te gospodarska pitanja glavni su kriteriji za većinu građana Europske unije koji bi se trebali razmatrati prigodom budućih proširenja, pokazuju rezultati Eurobarometra objavljeni 12. svibnja. Istraživanje na temu 'Pogledi na proširenje Europske unije', provedeno je u povodu 20. obljetnice pada Berlinskog zida. Ukupno je anketirano 27 tisuća građana, po tisuću u svakoj zemlji članici u razdoblju od 26. siječnja do 1. veljače 2009. godine.
Anketa je provedena uglavnom telefonski na slučajnom uzorku, s tim da se u većini novih zemalja članica, zbog relativno niskog broja pretplatnika na fiksne telefonske linije, istraživanje vodilo i u izravnim kontaktima.
U ovom Eurobarometru građanima nisu postavljana pitanja o potpori daljnjem proširenju EU-a, nego im je u upitniku ponuđeno nekoliko kriterija koje bi trebalo uzeti u obzir kod nastavka proširenja: sloboda i demokratske vrijednosti; gospodarska pitanja; imigracijska pitanja; kulturna i vjerska pitanja; stabilnost na granicama EU-a, uloga EU-a u svijetu i starenje europske populacije.
Najviše građana u prosjeku je na prvo mjesto stavilo slobodu i demokratske vrijednosti, posebice u Danskoj, Švedskoj i Nizozemskoj, a na drugom su mjestu gospodarska pitanja. Skupina zemalja čije su granice ujedno i vanjske granice EU-a na prvo mjesto je stavila stabilnost na granicama.
Primjerice, za Slovence je to najvažnije pitanje koje treba uzeti u obzir kod budućih proširenja. To pitanje je također važno za Estonce, Grke, Fince, Poljake, Bugare i Rumunje, dok je za sve ostale od drugorazrednog značenja.
Velika većina građana drži da su proširenje EU-a i pad čelične zavjese donijeli više slobode svim dijelovima Europe, 79 posto, da su zapadne tvrtke dobile povoljnu prigodu za poslovanje u srednjoj i istočnoj Europi, 80 posto, a dvije trećine smatra da je poboljšana kvaliteta života u srednjoj i istočnoj Europi.
Oko 75 posto Poljaka smatra da im se životni standard znatno poboljšao nakon 1989. godine, a samo 14 posto se ne slaže s tom tvrdnjom. Slično je u Češkoj, 70 posto je odgovorilo pozitivno, a 23 posto ih se ne slaže, zatim u Sloveniji, 68 prema 28 posto, u Estoniji 67 prema 18 posto. Iznimka su dvije zemlje, Mađarska, koja je ove zime došla na rub bankrota i Bugarska, koja je najsiromašnija zemlja u Uniji. U Mađarskoj se 51 posto ispitanika ne slaže s tvrdnjom da je oslobođenje od komunizma 1989. godine donijelo bolji životni standard u njihovoj zemlji, a u Bugarskoj 50 posto.
Većina od 51 posto drži da su dokidanje podjele Europe i promjene koje su nakon toga uslijedile na socijalnom, političkom i gospodarskom planu, život u njihovim zemljama učinili nesigurnijim.
Više o tome:
Eurobarometer: European Commission - Public Opinion analysis - Flash Eurobarometer reports
