Petak, 19. lipnja 2009.
Deset godina nakon rata na Kosovu Europska unija bi trebala izvršiti pritisak na Srbiju i Kosovo kako bi se razriješio velik broj blokiranih slučajeva ratnih zločina, stoji u najnovijem izvješću nevladine organizacija za zaštitu ljudskih prava Amnesty International.
Tijekom rata od 1998. do1999. na Kosovu, srpske policijske, paravojne i vojne snage otele su više od tri tisuće Albanaca, a civilne misija Europske unije trebala bi sudjelovati u istrazi i procesuiranju 'odgovornih za nasilna nestajanja i otmice' na Kosovu, kaže se u izvješću.
U izvješću AI-a objavljenom 8. lipnja također se kaže kako je Kosovska oslobodilačka armija otela oko 800 pripadnika srpske, romske i drugih nacionalnih manjina i to nakon završetka ratnih operacija u lipnju 1999. i dolaska mirovnih snaga NATO-a.
Desetljeće nakon završetka rata oko 1900 obitelji na Kosovu i Srbiji i dalje ne zna sudbinu svojih najbližih, a do danas je malo je urađeno kako bi se razriješili ovi slučajevi, zbog nedostatka sredstava i političke volje kako na Kosovu tako i u Srbiji.
U AI-u stoga ističu kako Europska unija ima značajnu ulogu u stvaranju pritiska na Kosovo i Srbiju kako bi došlo do rješavanja slučajeve ratnih zločina i nestalih osoba.
U ovoj organizaciji kažu kako u ovom trenutku postoji i dalje velik broj pripadnika Kosovske oslobodilačke armije (KLA) koji su počinili ratne zločine a koji participiraju u novoj kosovskoj vlasti te da među Kosovarima postoji 'klima straha' zbog koje se boje davati iskaze i pružati dokaze protiv pripadnika KLA-a.
Europska unija bi stoga trebala pozvati Kosovo na odgovornost, ukoliko želi da najmlađa europska država uistinu to uistinu i bude.
Što se tiče Srbija, EU bi trebao uglavnom pružiti pravnu i financijsku pomoć, ističe se u izvješću. Srbija treba više sudova, sudaca i istražitelja, a potrebni su joj i nezavisni policijski istražitelji, napominje Amnesty International.
Više o tome:
Amnesty International: Amnesty International Report 2009 Serbia
