hrvatski
english
Kontakt
Adresar
Mapa weba
Naslovnica - Programi EU i EGP/NF - Civilno društvo i EU
Izvješće Amnesty Internationala: Europa jedina regija bez smrtnih kazni u 2009.

Petak, 02. travnja 2010. 

 

Nevladina organizacija za ljudska prava Amnesty International objavila je krajem ožujka godišnje izvješće o smrtnim kaznama u svijetu, u kojem se ističe kako prošle 2009. godine u Europi nije izvršeno nijedno smaknuće. Europa bi ostala 'zona bez smrtne kazne' da nema Bjelorusije, u kojoj su samo nekoliko dana prije objavljivanja ovog izvješća  pogubljena dva muškarca.

Dok Europska unija provodi kampanju za ukidanje smrtne kazne, a 48 od 50 europskih zemalja je ukinulo ovu okrutnu praksu, Bjelorusija ostaje zadnja država na europskom kontinentu koja provodi smrtnu kaznu. Latvija, zemlja članica Europske unije, ukinula je smrtnu kaznu, ali i zadržala teoretsku mogućnost uvođenja smrtne kazne u ratnoj situaciji. Portugal je prvi među europskim zemljama ukinuo smrtnu kaznu još 1867.

U pismu upućenom Visokoj predstavnici EU-a za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku Catherine Ashton, Amnesty International poziva Europsku uniju da osudi smaknuća u Bjelorusiji i pokrene kampanju za međunarodni moratorij na primjenu smrtne kazne.

Nicolas Beger, direktor europskog ureda AI-a, izjavio je kako EU nije dovoljno snažno reagirao na smaknuća u Bjelorusiji, te izrazio nadu kako će Catherine Ashton uvrstiti ukidanje smrtne kazne među prioritete europske diplomacije.

Predsjednici Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije u ime Europske unije, te predsjednik Parlamentarne skupštine Vijeća Europe potpisali su 10. listopada 2008. u povodu Svjetskog i europskog dana protiv smrtne kazne, zajedničku deklaraciju u kojoj ističu vodeću ulogu EU-a u naporima da se ta kazna ukine u cijelom svijetu.

Europska komisija smatra kako smrtna kazna predstavlja kršenje temeljnog ljudskog prava, prava na život, te da je preko polovice zemalja u svijetu ukinulo smrtnu kaznu, ali da je ukupan broj smrtnih kazni i dalje visok.

U godišnjem izvješću 'Death Sentences and Executions 2009,' Amnesty navodi kako je  prošle godine smrtna kazna izvršena nad najmanje 714 ljudi u 18 zemalja, ali je po prvi put izostavio podatke o Kini gdje se godišnje izvrši smrtna kazna nad više tisuća ljudi. Ova organizacija se odlučila na ovu odluku zbog mnogih tajnih smaknuća i netransparentnosti kineske vlade koja je dosad manipulirala službenim brojkama AI-ja.

Uz Kinu, u društvu država s najviše smaknuća nalaze se Iran, Irak, Saudijska Arabija i Sjedinjene Države. Prošle je godine tako u Iranu smaknuto najmanje 388 osoba, u Iraku najmanje 120, Saudijskoj Arabiji najmanje 69, a u Sjedinjenim Državama 52.

Kako se navodi u izvješću, u nekim zemljama poput Kine, Irana i Sudana, mnoge kazne bile su politički motivirane. Tako je u Iranu čak 112 osoba smaknuto u samo osam tjedana, od predsjedničkih izbora do inauguracije Mahmouda Ahmadinejada kad su Iran potresali veliki prosvjedi. AI posebno kritizira Iran i Saudijsku Arabiju zbog smaknuća osoba mlađih od 18 godina. Velika većina smrtnih kazni, 88 posto, prakticira se u pet zemalja: Kini, Iranu, Saudijskoj Arabiji, Pakistanu i Sjedinjenim Američkim Državama.

Ono što ohrabruje jest sve veći trend abolicije u svijetu. Burundi i Togo postali su tako 94. i 95. zemlja koje su zabranile smrtnu kaznu.

U svijetu su 92 zemlje ukinule smrtne kazne za sve vrste zločina. U 10 zemalja smrtna kazna je ostavljena samo za ratne zločine, a 35 zemalja u praksi ne izvršava smrtne kazne, iako zakoni to predviđaju, što je ukupno 137 zemalja koje su ukinule smrtnu kaznu.

Glavni tajnik Amnestyja Claudio Cordone napisao je u izvješću kako sve manje zemalja provodi smrtnu kaznu, te kako svijet odbacuje ovu sramotu za čovječanstvo, baš kao što je odbacio ropstvo i aparthejd.


Više o tome:
Amnesty International: Death penalty report: Belarus executions underline the need for more EU action
Amnesty International: Death penalty report: China must end secrecy surrounding sentences and executions
Amnesty International: Death Sentences and Executions 2009

© Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva 2008.
Štrigina 1a, HR - 10 000 Zagreb, tel +385 (0)1 23 99 100, fax: +385 (0)1 23 99 111