Utorak, 08. lipnja 2010.
Zbog ogromne štete za okoliš, uzrokovane istjecanjem nafte u Meksičkom zaljevu, sve je jači pritisak nevladinih organizacija za zaštitu okoliša koje traže smanjenje američke ovisnosti o fosilnim gorivima i okretanje obnovljivim izvorima energije.
Tako je nevladina organizacija za zaštitu okoliša Greenpeace pozdravila odluku američkog predsjednika Baracka Obame koji je poduzeo korake da se katastrofa iz Meksičkog zaljeva ne ponovi.
Odluka američke administracije da se u narednih šest mjeseci zaustavi vađenje nafte na novim lokacijama je dobrodošao potez koji će omogućiti oporavak biljnog i životinjskog svijeta na brojnim lokacijama, kažu u Greenpeace-u, ali i ističu kako je trajna zabrana otvaranja novih naftnih bušotina jedini način za izbjegavanje novih ekoloških katastrofa.
Greenpeace predlaže radikalno smanjenje potrošnje fosilnih goriva, pa bi do 2050. godine čak 95 posto energije trebalo dolaziti iz obnovljivih izvora, što bi, po procjeni ove organizacije, samo do 2030. trebalo otvoriti 12 milijuna novih radnih mjesta.
Organizacija Prijatelji zemlje ističe kako bi istjecanje nafte u Meksičkom zaljevu moglo postati jednom od najvećih katastrofa u povijesti Sjedinjenih Američkih Država.
Prijatelji zemlje upozoravaju na planove u kojima je Barack Obama najavio otvaranja novih naftnih bušotina u blizini američkih obala, pa ova organizacija poziva na potpisivanje peticije kako bi se američka administracija odvratila od iskorištavanja fosilnih goriva i okrenula obnovljivim izvorima energije.
Organizacija World Wide Fund pozdravila je odluku predsjednika Obame kojom su obustavljena otvaranja novih naftnih bušotina na Aljaski u periodu od 1. srpnja do početka 2011. godine.
WWF traži zaustavljanje crpljenja nafte sa novih platformi dok ne budu uvedene nove sigurnosne mjere i uklonjeni propusti koji su doveli do katastrofe u Meksičkom zaljevu.
Prema projekcijama kretanja naftne mrlje Nacionalne uprave za oceane i atmosferu (NOAA) objavljenim u petak, nafta bi u subotu poslijepodne trebala stići najistočnije do Destina, na Floridi.
Istraživači sa sveučilišta South Florida (USF) završili su laboratorijske testove koji su potvrdili da se nafta koja već 47 dana istječe iz oštećene bušotine na dubini od 1.500 metara, nakuplja ispod površine u divovske stupaste nakupine koje su negdje široke i 10 km a duljina im je nepoznata. Veliki stupovi nafte u dubinama mogu naškoditi bogatom ribljem fondu zaljeva i ribljoj ikri, ističu znanstvenici.
Naftna mrlja u Meksičkom zaljevu, najgora u povijesti SAD-a nastala je nakon eksplozije i požara na platformi Deepwater Horizon 20. travnja, koja je potonula dva dana kasnije. U havariji je poginulo 11 radnika. U zaljev je do sada isteklo između 528.000 i 836.000 barela nafte, Godine 1989., kod nasukavanja tankera Exxon Valdez uz obalu Aljaske, u more je isteklo 260.000 barela nafte.
Više o tome:
Friends of the Earth: Gulf of Mexico oil spill
Greenpeace: Deepwater Horizon - the true cost of oil
WWF: Big Win For The Arctic – New Drilling Put On Hold
