Ponedjeljak, 05. srpnja 2010.
Bugarska je zemlja s energetski najintenzivnijom industrijom unutar Europske Unije, te bi mogla imati i najviše koristi od samog usklađivanja sa strategijom 'Europa 2020' čiji su ciljevi smanjivanje emisije stakleničkih plinova i povećanje obnovljivih izvora energije, što su neizbježne mjere kako bi se povećala konkurentnost, istaknuo je Georgi Stefanov, stručnjak za klimatske promjene pri nevladinoj organizaciji World Wide Fund.
Stefanov je u intervjuu za europski informativni portal EurActiv rekao kako bi Bugarska trebala imati visoke ciljeve za smanjenje emisije stakleničkih plinova kako bi se mogla preoblikovati iz iznimno energetski intenzivnog gospodarstva u ono koje je u najmanju ruku konkurentno, ili barem blizu europskog prosjeka.
Stefanov se prvenstveno oslanjao na strategiju Europske Unije 20/20/20 koja se odnosi na smanjenje stakleničkih plinova te povećanje udjela obnovljivih izvora energije, međutim, predstavnici bugarske industrije smatraju te ciljeve nerealnima.
Upravo je Bugarska jedna od vodećih zemalja u provedbi ciljeva iz Kyoto protokola, a razlog za to je restrukturiranje gospodarstva zemlje koje je dovelo do masovnog zatvaranja teške industrije.
U razgovoru za bugarski Dnevnik Stefanov je naglasio da bi provedba ciljeva nove EU strategije potaknula stvaranje novih tehnologija i radnih mjesta, te manje emisije CO2. Međutim, izrazio je bojazan da Bugari neće prepoznati mogućnost za povećanje prihoda i modernizaciju poduzeća.
Iako su trenutno teška industrija i energetska proizvodnja najviše pogođene mjerama za smanjenje emisije stakleničkih plinova, pretpostavlja se da će u narednim godinama prometni sektor biti taj koji će još više biti pogođen.
Zamjenik direktora Bugarske poslovne asocijacije (BBA) Dimitar Brankov je izjavio kako nove mjere utječu uglavnom na energetski sektor, a posebice na termoelektrane. Prema njemu, foto galvanske instalacije i elektrane na energiju vjetra su preskupe te predlaže sljedeću alternativu. Naime, niske cijene električne energije proizvedene od strane bugarske nuklearne elektrane Kozloduy po cijeni od samo 39 BGN (€ 20) po MWh, podrazumijeva da ta zemlja treba i dalje razvijati nuklearne kapacitete koji će omogućiti nisko-ugljični razvoj za najniži trošak.
Unatoč teškoćama s kojima će se bugarsko gospodarstvo vjerojatno suočiti , vlada je podržala prijedlog Europske komisije o smanjenju emisije za 30 posto do 2020. godine.
Više o tome:
EurActiv: Bulgaria debates economic impact of CO2 targets
