Utorak, 14. rujna 2010.
Bugarski i rumunjski građani ranjiviji su u slučaju protjerivanja sa teritorija Francuske nego građani drugih zemlja članica EU-a, izjavio je u intervjuu za EurActiv Béligh Nabli, direktor za Istraživanje na Institutu za međunarodne i strateške odnose (IRIS) iz Pariza.
Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy krajem srpnja najavio je, a potom i počeo s izvršenjem deportacije 300 ilegalnih nomadskih naselja Roma iz Francuske prema njihovim matičnim zemljama, Rumunjskoj i Bugarskoj.
Državljani Bugarske i Rumunjske, iako su članice Europske unije, nemaju pravo boravka duljeg od tri mjeseca na francuskom teritoriju, osim ako imaju radnu dozvolu ili ako studiraju. U skladu s tim, svi koji nemaju adekvatne dozvole mogu biti istjerani iz zemlje. Taj zakon vrijedi sve do 2014. godine do kad su radnicima iz Bugarske i Rumunjske predviđena ograničenja u slobodi kretanja.
Drugi razlog kojim se nekoga može protjerati s francuskog teritorija uključuje nemogućnost pronalaženja posla i uzdržavanja te adekvatno zdravstveno osiguranje.
Nabli kaže da se u slučaju istjerivanja Roma radi o kršenju Povelje o temeljnim pravima Europske unije, koja je stupila na snagu zajedno sa Lisabonskim ugovorom, te da princip nediskriminacije štiti manjinska prava i zabranjuje kolektivno istjerivanje.
Ukoliko Europska komisija utvrdi da je prilikom izgona Roma došlo do kršenja temeljnih prava, morat će se poduzeti koraci protiv Francuske. Naime, ako jedna članica prekrši europske zakone, tada Europska komisija mora pokrenuti postupak zbog kršenja europskih sporazuma.
Francuska sad mora dokazati da svi građani u sličnim situacijama imaju jednaki tretman te da činjenica kako se radilo o Romima nije bila odlučujuća za njihovo vraćanje u zemlju podrijetla, ističu u IRIS-u.
Više o tome:
EurActiv: Bulgarians, Romanians vulnerable in France until 2014, says expert
