Četvrtak, 20. siječnja 2011.
Europski parlament na plenarnoj sjednici u Strasbourgu 19. siječnja u drugom čitanju usvojio tekst Direktive o prekograničnim zdravstvenim uslugama, na temelju kompromisa koji je krajem 2010. dogovoren s Vijećem, što će utrti put povećanju prava pacijenata, posebno onih s rijetkim bolestima i onih koji žive uz granice, stoji na web stranici EP-a.
Zdravstveni sustavi prije svega su u ovlasti zemalja članica EU-a, ali u nekim slučajevima, kao što je potvrdilo nekoliko presuda Europskog suda pravde (ECJ), građani mogu potražiti liječničku pomoć u drugoj zemlji članici, s tim da troškove pokrije zdravstveni sustav njihove matične zemlje, pojašnjavaju europski mediji.
To se može dogoditi primjerice u slučaju rijetkih bolesti ili nekih specijaliziranih tretmana, kao i u slučaju da pacijenti žive u pograničnim područjima gdje su najbliže primjerene zdravstvene ustanove smještene u drugoj zemlji članici EU-a.
"Prekogranično liječenje može biti vrlo korisni instrument u tretmanu pacijenata jer im daje izbor i smanjuje pritisak na nacionalne zdravstvene sustave u područjima gdje postoje nedostaci", rekla je britanska konzervativna zastupnica u EP-u Marina Yannakoudakis.
Trenutno samo 1 posto pacijenata traži tretman u drugoj zemlji članici EU-a, što stoji nacionalne zdravstvene sustave ukupno 10 milijardi eura godišnje. Komisija procjenjuje da će se troškovi po novim pravilima povećati za oko 30 milijuna godišnje.
Kako bi se obeshrabrio "zdravstveni turizam" pacijenti će moći dobiti povrat novca po cjeniku svoje matične zemlje - znači ako tretman stoji više u drugoj zemlji, pacijent će morati platiti razliku.
Pacijent za uslugu plaća unaprijed i potom mu "što je prije moguće" zdravstveni sustav njegove zemlje isplaćuje povrat novca. Zakon također predviđa da zemlje članice mogu potvrditi unaprijed koju će svotu novca pacijentu vratiti, objašnjava Europska komisija.
Postoje i zaštitne klauzule koje će spriječiti da zdravstveni centri budu zatrpani strancima.
Međutim, Direktivu ne podupiru sve zemlje. Portugal, Austrija, Poljska i Rumunjska odbacile su je prošlog mjeseca na Vijeću, a Slovačka je bila suzdržana. Iako je Velika Britanija poduprla prijedlog, Nigel Farage, vođa britanske euroskeptične Neovisne stranke, kazao je da će pravila nacionalne zdravstvene sustave pretvoriti u "birokratsku noćnu moru".
I udruge za zaštitu potrošača imaju neke primjedbe budući da će oni pacijenti čiji je tretman vrlo skup ili moraju ostati u bolnici morati najprije tražiti dopuštenje svojih nacionalnih sustava.
Nacionalne vlasti mogu uvesti sustav predautorizacije u tri slučaja: za zdravstvenu uslugu koja uključuje ostanak u bolnici od najmanje jedne noći, za vrlo specijalizirane i skupe tretmane, te u ozbiljnim i specifičnim slučajevima kada se radi o kvaliteti i sigurnosti tretmana u inozemstvu.
"U ta tri slučaja, od pacijenata se može tražiti da unaprijed dobiju dopuštenje svojih nacionalnih zdravstvenih vlasti", objašnjava se.
Po direktivi, zahtjev pacijenta za liječenjem u inozemstvu može se odbiti samo ako pacijent može dobiti vrlo brzo liječenje u svojoj zemlji ili ako postoje sumnje u stručnost liječnika preko granice. Ako određena usluga u nekoj zemlji ne postoji, pacijentima se ne može odbiti odlazak u drugu zemlju.
Svaka zemlja mora uspostaviti najmanje jednu nacionalnu kontaktnu točku za informiranje pacijenata, dodaje se u direktivi.
Njezino konačno usvajanje očekuje se u veljači ove godine, a potom zemlje članice imaju 30 mjeseci da uvedu zakon u nacionalno zakonodavstvo. Direktiva bi trebala stupiti na snagu 2013.
HIna
