Petak, 21. siječnja 2011.
Ova je godina proglašena i Međunarodnom godinom šišmiša kako bi se zemlje članice Sporazuma o zaštiti europskih populacija šišmiša UNEP/EUROBATS potaknule da promiču zaštitu tih ugroženih životinja.
UNEP/EUROBATS - Sporazum o zaštiti europskih populacija šišmiša proglasio je u povodu 20. obljetnice 2011. godinu Međunarodnom godinom šišmiša u suradnji s UNEP/CMS Konvencijom o migratornim vrstama, doznaje se u Državnom zavodu za zaštitu prirode.
Naime, na sastanku zemalja članica 2010. izglasovana je Rezolucija 6.9 tog sporazuma - Godina šišmiša, kojom se zemlje članice potiču da promiču zaštitu šišmiša. Kampanja "Godina šišmiša" 2012. godine seli se iz Europe na svjetsku razinu.
Na svijetu ima više od 1150 vrsta šišmiša koje čine petinu ukupnog broja vrsta sisavaca. Ugroženo je 177 vrsta šišmiša, čak 204 vrste nedovoljno su poznate, a pet je vrsta šišmiša izumrlo. Najveći broj vrsta na svjetskoj razini ugrožavaju gospodarske aktivnosti i njihove posljedice - smanjivanje površina pod šumama i fragmentacija staništa.
Hrvatska je od 2000. godine jedna od 33 zemlje članice tog sporazuma, koji obuhvaća Europu i države koje okružuju Sredozemno more, a s 35 vrsta šišmiša, od 52 vrste zabilježene na području koje pokriva taj sporazum, jedna je od najbogatijih država s faunom šišmiša.
U Hrvatskoj se jedna vrsta šišmiša smatra regionalno izumrlom vrstom, tri su vrste ugrožene, tri su rizične, pet je nedovoljno poznatih vrsta i pet je potencijalno ugroženih vrsta, tako da se za 50 posto vrsta šišmiša na teritoriju Hrvatske moraju primijeniti različite aktivnosti vezane uz zaštitu i praćenje stanja.
Šišmiši su iznimno važan dio svjetskih ekosustava - bitna su karika u prirodnom obnavljanju tropskih šuma, oprašivanju mnogih biljaka koje cvatu noću i kontroli brojnosti noću aktivnih kukaca, te su pokazatelj zdravog okoliša.
U umjerenom pojasu, tako i u Hrvatskoj, šišmiši se hrane isključivo kukcima i paucima. Nastanjuju sve naše ekosustave, a što je veći broj vrsta prisutan na nekom području, veći je i njegov "indeks zdravlja". Neke vrste obitavaju u špiljama, neke u šumama, neke u nadzemnim objektima, poput kuća, zgrada, crkava i dvoraca, a neke se, ovisno o godišnjem ciklusu, koriste različitim skloništima. Hrane se u šumama, iznad livada, travnjaka i pašnjaka, iznad vode i oko svjetiljki, ovisno o sklonosti određene vrste.
Šišmiše ugrožava gubitak skloništa i lovnog staništa. Iznimno dugo žive, na godinu imaju samo jedno mladunče, čiji je postotak smrtnosti veći od 50 posto pa se populacije nekih vrsta vrlo teško oporavljaju.
Šišmiši su jedna od najviše proganjanih i najmanje proučenih skupina životinja.
Državni zavod za zaštitu prirode tijekom 2011. i 2012. godine aktivno će sudjelovati u kampanji Međunarodne godine šišmiša. Tiskana je brošura "Šišmiši u Hrvatskoj" i plakat "Noćni vladari neba - šišmiši", a uz mnoge druge aktivnosti, koje će pravodobno biti najavljene, na internetskim stranicama tog zavoda svaki će mjesec biti predstavljena po jedna vrsta šišmiša u Hrvatskoj.
Hina
Više: www.dzzp.hr
