Ponedjeljak, 24. siječnja 2011.
Dugo očekivana europska pravila o prehrambenim profilima hrane vjerojatno će i dalje ostati "na čekanju", upozorile su udruge za zaštitu potrošača.
Regulativa o označavanju prehrambenih proizvoda ažurirana u prosincu 2006. traži od Europske komisije da definira specifične prehrambene profile s kojima se prehrambena industrija mora uskladiti. Cilj prehrambenih profila, koji su trebali biti predstavljeni početkom 2009., bio je osigurati da potrošači dobiju relevantne informacije o hrani kao i pomoć u borbi protiv pretilosti. Pravila su trebala biti osmišljena kako bi se izbjeglo širenje zavaravajućih oznaka na hrani, koje primjerice tvrde da je čokolada bogata kalcijem što štiti kosti, ali istovremeno nema oznake koja bi rekla da ona ima visoki udio šećera.
Međutim, dvije godine nakon isteka roka o uvođenju prehrambenih profila Komisija i dalje ne izlazi sa svojim prijedlozima. Regulativa o prehrambenim profilima "trenutno je zamrznuta", potvrdio je Frederic Vincent, glasnogovornik europskog povjerenika za zaštitu potrošača Johna Dallija. "Nekoliko zemalja članica tražilo je da se ta pravila odgode", pojasnio je glasnogovornik.
Na čelu te skupine je Njemačka. Berlin je izrazio nezadovoljstvo zbog svog tradicionalnog crnog kruha koji je bogat vlaknima ali s visokim udjelom soli. Kada bi se primjenjivali strogi prehrambeni profili, njemačkim bi pekarima bilo nemoguće tvrditi da je njihov kruh zdrav, kao što čine sada.
Europska komisija uzela je u obzir njemačke prigovore i u novoj verziji nacrta regulative dodala paragraf koji kaže da crni kruh, kao tradicionalni proizvod, može biti izuzet iz pravila.
Takvo izuzeće kod drugih je izazvalo čuđenje i nezadovoljstvo. "Definicija tradicionalnog je tako široka da svašta može proći pod tih opisom", kazala je jedna skupina za zaštitu potrošača.
Dok je proces donošenja nutritivnih profila zasad "na čekanju", regulativa o zdravstvenim tvrdnjama mogla bi biti predstavljena polovicom ove godine, rekao je Dallijev glasnogovornik.
Dodao je da je rasprava i o nutritivnim profilima i o zdravstvenim tvrdnjama počela 2008., ali je Komisija odlučila "dati prednost zdravstvenim tvrdnjama".
Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) u fazi je procjene koje se zdravstvene tvrdnje mogu koristiti. EFSA će također definirati kriterije o tome kada se mogu koristiti zdravstvene tvrdnje.
Međutim, kritičari smatraju da će davanje prioriteta zdravstvenim tvrdnjama prije donošenja čvrste regulative o prehrambenim profilima dovesti do širenja zavaravajućih informacija.
Direktivom iz 2006. upravo se traži da se najprije uspostave "specifični prehrambeni profili" kako bi se tek potom mogle izraditi zdravstvene ili prehrambene tvrdnje.
Zdravstvene i prehrambene tvrdnje moraju biti znanstveno dokazane, ali bez jasnih definicija prehrambenih profila, mogli bi se koristiti blaži kriteriji, tvrdi dio stručnjaka.
Kada bi postojala pravila o prehrambenim profilima, prehrambena industrija morala bi detaljno ocijeniti prehrambene karakteristike proizvoda, čime bi on teže dobio zdravstvenu tvrdnju.
Prehrambene tvrdnje kažu ili sugeriraju da hrana ima neke korisne nutritivne vrijednosti, poput "niskih masnoća", "bez šećera" iil "visoki postotak vlakana", dok zdravstvene tvrdnje opisuju koristi koje proizlaze iz konzumiranja određene hrane, poput jačanja imunološkog sustava ili jačanja sposobnosti učenja.
Hina
