hrvatski
english
Kontakt
Adresar
Mapa weba
Naslovnica - Programi EU i EGP/NF - Civilno društvo i EU
EU: sedam puta više samohranih majki nego očeva

Utorak, 08. ožujka 2011. 

 

U Europskoj uniji ima sedam puta više samohranih majki nego očeva, zaposlenost žena opada s brojem djece dok je kod muškaraca trend upravo obrnut, a muškarci su po vlastitom mišljenju uglavnom zdraviji nego žene, neki su od podataka iz studije Eurostata objavljene povodom Međunarodnog dana žena 8. ožujka.

Europski statistički ured Eurostat objavio je statistiku o udjelu samačkih kućanstava i kućanstava koje čine samohrani roditelji u EU-u, o stopi zaposlenosti ovisno o broju djece i spolu, te o vlastitom zdravlju kako ga percipiraju europski građani.

U Europskoj uniji, po podacima za 2009., bilo je preko 200 milijuna privatnih kućanstava od kojih 25 posto čine parovi bez djece, 22 posto parovi s djecom, 17 posto žene bez djece, 13 posto samci, 4 posto samohrane majke, 0,5 posto samohrani očevi te 19 posto drugi tipovi kućanstava. Ovi posljednji uključuju kućanstva koja čini dvoje odraslih koji nisu par ili njih više, bez obzira na broj djece.

Što se tiče kućanstava koja čine žene bez djece, takvih je najmanje na Cipru (9 posto), te 11 posto u Španjolskoj, Malti i Portugalu. Najviše ih je u Finskoj (23 posto), 21 posto u Njemačkoj i Litvi, te 20 posto u Austriji i Francuskoj. U svim zemljama članicama EU-a ima više kućanstava koja čine same žene nego muškarci.

Udio samohranih majki u ukupnom broju kućanstava ide od manje od 2 posto u Grčkoj, Finskoj, Rumunjskoj i Malti, do 7 posto u Estoniji i Velikoj Britaniji, te šest posto u Irskoj, Latviji i Litvi. U svim zemljama članicama udio kućanstava koja čine samohrani očevi je ispod 1 posto.

U Hrvatskoj ima milijun i 639 tisuća kućanstava, od kojih 22,4 posto čine parovi bez djece, 16,2 posto parovi s djecom, 19,5 posto žene bez djece, 8,3 posto muškarci bez djece, 1,8 posto samohrane majke, 0,2 posto samohrani očevi, dok drugi tipovi kućanstava čine 31,7 posto ukupnog broja.

Stopa zaposlenosti za žene i muškarce varira znatno po tome imaju li djecu ili ne.

Stopa zaposlenosti za žene u dobi od 25 do 54 godine smanjuje se kako raste broj djece, dok je za muškarce trend upravo obrnut. U EU27 stopa zaposlenosti za žene u dobi od 25 do 54 bez djece je 75,8 posto, za one s jednim djetetom 71,3 posto, za one s dvoje djece 69,2 posto a za žene s troje ili više 54,7 posto.

Za muškarce iste dobne skupine stopa zaposlenosti je 80,3 posto za one bez djece, 87,4 posto za one s jednim djetetom, 90,6 za muškarce s dvoje, te 85,4 za one s troje ili više djece.

Trend je nešto drugačiji na Cipru, u Mađarskoj, Nizozemskoj i Finskoj.

U Hrvatskoj stopa zaposlenosti za žene bez djece je 65,7 posto, za one s jednim djetetom 72,7 posto, za žene s dvoje djece 75,1 posto a za žene s troje ili više 61,3 posto. Stopa zaposlenosti za muškarce prati trend u EU-u pa je tako najmanje zaposlenih među muškarcima bez djece, potom onih s jednim pa s dvoje djece, dok kod onih s troje i više postotak ponovno pada.

Na pitanje kakvo vam je zdravlje odgovori se znatno razlikuju među ženama i muškarcima, kao i među zemljama članicama.

U EU27 u 2008. 65 posto žena i 71 posto muškaraca u dobi iznad 15 godina kazalo je da je vrlo dobrog ili dobrog zdravlja, 24 posto žena i 21 posto muškaraca kazalo je da je uglavnom dobrog zdravlja, dok je 11 posto žena i 8 posto muškaraca kazalo da je lošeg ili vrlo lošeg zdravlja.

Trend je isti u svim zemljama članicama: muškarci se vide zdravijima, žene same sebe percipiraju manje zdravima.

Među zemljama članicama, najviši postotak žena koje su kazale da su vrlo dobrog ili dobrog zdravlja je u Irskoj, Velikoj Britaniji, Švedskoj i Cipru, a muškaraca u Irskoj, Švedskoj, Nizozemskoj i Velikoj Britaniji.

S druge strane, najviši broj žena koje su, po vlastitoj izjavi, vrlo lošeg ili lošeg zdravlja, nalazi se u Portugalu, Mađarskoj, Litvi i Latviji, a muškaraca u Mađarskoj, Portugalu i Poljskoj.

Hrvatska nije dio te statistike.

(Hina)

Više: http://epp.eurostat.ec.europa.eu

 

© Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva 2008.
Štrigina 1a, HR - 10 000 Zagreb, tel +385 (0)1 23 99 100, fax: +385 (0)1 23 99 111