Srijeda, 11. svibnja 2011.
Ograničenja slobode izražavanja i medija u zemljama zapadnog Balkana i Turske, jedan su od osnovnih problema koji se spominju u Strategiji proširenja Europske komisije 2010-2012. U tom kontekstu, konferencija «Speak up» koju je 6. svibnja 2011. organizirala Europska komisija imala je cilj ustanoviti rješenja u regiji kako bi se osiguralo poštivanje ove temeljne slobode. Konferencija je okupila više od 500 sudionika predstavnika nacionalnih, regionalnih, međunarodnih i medijskih organizacija, uključujući OSCE, Vijeće Europe, SEEMO, organizacije civilnog društva, akademske zajednice kao i nacionalne i europske dužnosnike. Hrvatski predstavnici bili su udruge GONG, Cenzura Plus, Hrvatsko novinarsko udruženje, predstavnici hrvatskih medija, kao i Misija Hrvatske pri EU.
Glavne teme rasprava tijekom panela bile su trenutna situacija u području slobode izražavanja i medija na zapadnom Balkanu i Turskoj, uloga javnih RTV postaja u promjenjlivom medijskom okruženju, kao i moguća strategija za poboljšanje stanja u regiji.
Među ključnim govornicima tijekom panela bili su povjerenik Europske komisije za proširenje Štefana Füle, Dušan Reljić iz Njemačkog Instituta za međunarodne odnose i sigurnost, Veran Matić iz beogradskog radija B92, Agron Bajrami glavni urednik Koha Ditore, Željka Ivanovića, suosnivača i suvlasnika Vijesti, Jean-François Julliard, tajnik Reportera bez granica, kao i Josip Popovac, v.d. ravnatelja Hrvatske radiotelevizije i predsjednika Udruženja javnih službi medija u jugoistočnoj Europi.
U svom uvodnom govoru, povjerenik Štefan Füle je naglasio da je sloboda medija i izražavanja jedan od ključnih elemenata političkih kriterija iz Kopenhagena koji omogućuje zemljama kandidatkinjama članstvo u EU. Dužnosnik EU je također ukazao na glavne probleme s kojima se suočavaju novinari u regiji i stavio naglasak na "političko uplitanje, ekonomski pritisak i nasilje nad novinarima"1. Prema njegovim riječima, premda je zakonski okvir za medije dobar, provedbe zakona zaostaju. Ostali razlozi za zabrinutost su zlouporaba zakona o kleveti od strane vlasti, kao i nedostatak transparentnosti u pogledu vlasništva nekih medija. Konačno, Füle je pozvao na borbu protiv svih prijetnji slobodi medija, na zaštitu novinara od svih oblika zlostavljanja i za veću transparentnost i profesionalnost među novinarima.
Tijekom rasprava, sudionici su naveli sljedeće probleme s kojima se svakodnevno susreću: zloupotreba antiteroristickih zakona protiv novinara i cenzura interneta koju provode turske vlasti, nasilje nad novinarima koji se bave istraživačkim novinarstvom, nedostatak zaštite i drastičane sudske sankcije za novinare, ekonomski pritisci tvrtki, nedostatak samoregulacije s ciljem utvrđivanja viših standarda za novinare u svim zemljama regije izuzev Bosne i Hercegovine, politički utjecaj vlasti na javne službe za emitiranje, itd. Jean - Francois Julliard-u, tajnik Reportera bez granica, naveo je da je Globalna studija o slobodi tiska u 2010. rangiranila zemlje zapadnog Balkana na slijedeći način: Crna Gora - na 104 mjestu, Kosovo - 92, Srbija - 85, Albanija - 80, BJR Makedonija - 68, Bosna i Hercegovina - 47, a Hrvatska - 62.
Predstavnik hrvatske udruge GONG je istaknuo da, iako je zatvoreno poglavlje o slobodi izražavanja i medija u hrvatskim pregovorima o pristupanju EU, ovaj proces nije bio u potpunosti transparentan i da je sadržaj razgovora bio daleko od očiju medija. On je naglasio da hrvatski novinari još uvijek prijavljuju prijetnje usmjerene protiv njih. Još jedan hrvatski govornik, Josip Popovac, v.d. ravnatelja Hrvatske radiotelevizije, govorio je o teškoćama s kojima se susreću javni emiteri u Hrvatskoj, kao što su financijski problemi uzrokovani činjenicom da pretplate pokrivaju samo 60% troškova i natjecanje s novonastalim komercijalnim medijima sa zabavnim sadržajima.
Sudionici su predložili različite preporuke za prevladavanje navedenih izazova u zemljama regije, kao i u EU. Predloženo je da bi EU mogla imati aktivniju ulogu u podupiranju reformi za uspostavljanje poticajnog medijskog okruženja i pravilnoj primjeni postojećih zakona na zapadnom Balkanu i Turskoj. Točnije, to bi moglo biti učinjeno kroz upućivanje više izravnih poruka vlastima tih zemalja, s obzirom na njihovu obvezu da usklade nacionalne zakone s europskim zakonima, stvaranjem posebnog fonda EU za razvoj istraživačkog novinarstva, kao i suzbijanje prakse kršenja slobode medija u državama članicama EU, poput Mađarske, Bugarske Italije. Zemljama kandidatima je savjetovano da razviju mehanizme kako bi osigurali financijsku održivost javnih radijskih i televizijskih nakladnika uz očuvanje njihove neovisnosti i integriteta. Značaj samoregulacije za unapređenje profesionalnih i etičkih standarda je, također, bio naglašen tijekom konferencije.
Izvor: http://ec.europa.eu
