hrvatski
english
Kontakt
Adresar
Mapa weba
Naslovnica - Programi EU i EGP/NF - Civilno društvo i EU
2014-2020: Novi financijski okvir EU

Četvrtak, 14. srpnja 2011. 

 

Europska komisija je 29. lipnja predstavila prijedlog za idući EU višegodišnji proračun za razdoblje od 2014.-2020. godine. Prema prijedlogu, proračun će se povećati s 976 milijardi eura na 1025 milijardi  eura u sljedećih sedam godina, što predstavlja povećanje potrošnje od 4,8%. Višegodišnji financijski okvir potrošnje iznosit će ukupno 1,11% od BDP-a.

Ambicija Komisije je da se EU u sljedećem proračunu usredotoči na ispunjavanje agende Europe 2020  kroz snažniju kohezijsku politiku i ozelenjavanje izravnih plaćanja poljoprivrednicima.

Resursi trebaju biti dodijeljeni prioritetnim područjima kao što su:

  • Razvoj infrastrukture;
  • Istraživanje i inovacija;
  • Obrazovanje i kultura;
  • Osiguranje vanjskih granica EU;
  • Vanjske politike tj. Politika EU susjedstva.
Infrastruktura: novi fond pod nazivom Povezivanje Europe (Europe Connect) koji raspolaže s 40 milijardi eura ima cilj potaknuti paneuropsku vrijednost infrastrukturnih projekata. Ovaj fond uključuje i preliminarnu listu projekata vezanih za promet, energiju i ICT koji donose više međusobnog povezivanja u Europi. Ove veze će osigurati veći pristup tržištima i prekinuti izolaciju određenih gospodarskih "otoka".

Istraživanje i inovacije: Ulaganje će se značajno povećati u sljedećih sedam godina. Zajedničke strategije EU pod nazivom "Horizon 2020" u vrijednosti od 80 milijardi eura potaknut će globalnu konkurentnosti i pomoći u stvaranju radnih mjesta i ideja za budućnost.

Obrazovanje i kultura: Komisija predlaže jačanje programa za obrazovanje i stručno osposobljavanje radi povećanja visokog obrazovanja i smanjenje ranog napuštanja škole. Sredstava namijenjena za područje obrazovanja bit će 15,2 milijarde eura.

Vanjske granice EU: Za poboljšanje konkurentnosti i društvene kohezije, Komisija predlaže stvaranje Fonda za migraciju i azil kao i Fonda za unutarnju sigurnost. Oba instrumenta financiranja imala bi vanjske dimenzije i bila bi  namjenjena za rad s trećim zemljama.

Vanjski odnosi: Vanjski odnosi će se povećati u proračunu na  70,2 milijarde eura, od kojih je 16 milijardi eura namijenjeno Europskoj politici susjedstva u kontekstu Arapskog proljeća. Osim toga, EU će ispuniti svoju obvezu i posvetiti 0,7% BDP-a za održavanje razvoja u inozemstvu s obzirom na to da se približava rok za ostavarenje Milenijskih ciljeva razvoja (2015. godina).

Udio sredstava namijenjena za dva glavna EU područja potrošnje - Zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP), te regionalnu politiku - u velikoj mjeri ostaju nepromijenjena, iako je udio ZPP-a u višegodišnjem financijskom okviru (MFF) smanjen s 39,4% na 36,2%.
 
Osim promjene na rashodnoj strani, prijedlog Komisije također uključuje dvije mogućnosti za povećanje "vlastitih resursa". Prva opcija je uvođenje poreza na financijske transakcije. Dok Njemačka i Francuska podupiru ovaj potez, Velika Britanija je izrazila ozbiljnu zabrinutost da bi on izazvao egzodus financijskih aktivnosti iz Londona k međunarodnim EU konkurentima, ako se takve politike ne budu provodile na globalnoj razini. Kao što pokazuje nedavno ispitivanje javnog mnijenja Eurobarometra, porez na financijske transakcije uveliko je podržan od strane većine Europljana.

Druga mogućnost bi bila stvaranje dodatnog poreza na promet u cijeloj EU. Novi fiksni postotak PDV-a ubirao bi se od strane vlada i bio bi izravno uplaćen u EU blagajnu, prebacujući teret s država članica na porezne obveznike. Trenutni izravni doprinos država članica bi bio ukinut, što je u skladu s mjerama štednje u Europi.

Prijedlog proračuna je kritizirala britanska vlada koja je kvalificirala proračunske planove kao "nerealne". Prošlog prosinca, Velika Britanija, Njemačka i Francuska tražile su da se zamrzne proračun EU-a a njegov rast ograniči samo na inflaciju.

Komisijin prijedlog proračuna je izazvao podijeljene reakcije među nevladinim organizacijama. Na primjer, Oxfam, organizacija međunarodnog razvoja, pozdravila je uvođenje poreza financijskom sektoru, ali je naglasila da bi prihodi trebali biti korišteni za borbu protiv siromaštva i klimatskih promjena. WWF je izrazio zabrinutost da predloženi proračun EU-a neće omogućiti europskim čelnicima ispunjenje obaveza iz Strategije Europa 2020, vezanih uz klimatske promjene, bioraznolikost i okoliš. WWF postavlja pitanje hoće li se sredstva koristiti za promicanje održivog razvoja u siromašnim regijama kroz Milenijske ciljeve razvoja ili će umjesto toga biti posvećena pitanjima vanjske politike EU i služiti isključivo vlastitim interesima?

Za više informacija:
- Pozicija Euractive-a: Euractive
- O vlastitim sredstvima: EU Observer
- MFF tablica rashoda: Europa
- Financijski okvir: The Commission’s proposal

 

© Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva 2008.
Štrigina 1a, HR - 10 000 Zagreb, tel +385 (0)1 23 99 100, fax: +385 (0)1 23 99 111