Četvrtak, 27. listopada 2011.
U svjetlu najnovijih prijedloga Europske Komisije za promjenu pravila schengenskih mehanizama, te neuspjeha da se postigne jednoglasnost u odlučivanju o punoj primjeni odredbi Schengenskog sporazuma za Bugarsku i Rumunjsku, organizacija European Movement International pozvala je Ceciliu Malmström, europsku povjerenicu za unutarnje poslove da sudjeluje na konzultacijama na temu "Mobilnost i vizni režim u Europi – odnosi EU sa susjednim zemljama".
Cilj konzultacija bio je raspraviti političke prepreke, potrebne zaštitne mehanizme i procjeniti moguća rješenja na području mobilnosti i viznih regulativa u Europi.
Predsjednik udruge European Movement International (EMI), i bivši predsjednik Europskog parlamenta, Pat Cox u svom uvodnom govoru naglasio da je pravo na mobilnost u EU jedna važnijih prava građana jer im olakšava sudjelovanje u mnogim međunarodnim kulturnim, sportskim ili znanstvenim događajima. Međutim, Cox je ukazao na veliki rizik povezan sa slobodnim kretanjem ljudi, što znači i slobodno kretanje kriminala u EU, što je dovelo do povećanja "broja onih koji su neprijateljski raspoloženi prema imigrantima, liberalizaciji viznog režima, a time i temeljnim načelima EU", osobito u slučaju Bugarske i Rumunjske. Za nalaženje pravog odgovora na te izazove, nužan je stalan i pouzdan dijalog između civilnog društva i vlasti, kako na nacionalnoj tako i na europskoj razini.
Povjerenica Cecilia Malmström je naglasila da je mobilnosti u EU pitanje koje se mora rješavati na transparentan način. Ovo pitanje je sve više važnije kako se EU suočava s demografskim problemima, koji dovodi do nedostatka radne snage, posebice u nekim sektorima poput zdravstva. Ta bi praznina mogla biti popunjena migracijom radne snage koja dolazi izvan država članica, unatoč visokoj razini nezaposlenosti u EU. Liberalizacija viznog režima za susjedne zemlje ima cilj olakšati poslovanje, znanstvene i kulturne kontakte s tim državama.
Procjenjuje se da godišnje vanjske granice EU prijeđe 700.000 ljudi, od koji je jedna trećina iz trećih zemalja, uključujući i susjedne zemlje EU. Stoga je 2004. godine pokrenuta Europska politika susjedstva (European Neighborhood Policy) s ciljem jačanje odnosa EU sa susjednim državama. Liberalizacija viznog režima jedan je od načina suradnje koje promiče Unija, a pred te zemlje postavlja uvjetovan skup pravila koja se moraju poštivati: npr: demokratski, nekorumpiranost uprave, integrirani sustav nadzora granica. Od 2006. sporazumi o viznim olakšicama su potpisani s devet susjednih zemalja - Moldavija, Ukrajina, Gruziju, zemlje Zapadnog Balkana (Crna Gora, Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija, Srbija, Albanija i Bosna i Hercegovina) i Rusija, a pregovori će uskoro započeti s Armenijom i Azerbajdžanom. Pored toga, Moldavija i Gruzija su s EU potpisale Partnerstvo o mobilnosti, koje promiče redovite migracije između EU i tih zemalja.
EU je službeno pohvalila zemlje Zapadnog Balkana za napredak u procesu olakšavanju viznog režima, posebice u Crnoj Gori, Makedoniji, Srbiji, Albaniji i Bosni i Hercegovini. Ipak, taj se proces ne odvija bez problema; jedan od ključnih je povećanje zahtjeva za azilom pripadnika romske manjine, zbog čestih slučajeva diskriminacije u tim zemljama. To je svakako jedno od pitanja koje je trebalo biti riješeno paralelno s procesom liberalizacije viznog režima. Od svih zemalja u regiji samo Kosovo zaostaje jer nije ispunilo navedene kriterije, no ipak se očekuje da bi razgovori o liberalizacija viznog režima trebali započeti do kraja 2011.
Na kraju je Povjerenica, vezano za najnoviji prijedlog Komisije o ponovnon uvođenju kontrole na unutarnjim granicama, objasnila da novi prijedlog ima cilj uvesti vanjski element procjene nadzora vanjskih granica EU, s ciljem jačanja zajedničkog schengenskog sustava. Stoga, unutarnje granične kontrole će biti moguće uvesti samo u posebnim slučajevima poput terorističkih napada i nemogućnosti države članice da riješe problem znatnijeg pritiska migranata na svoje granice. Povjerenica Malmström je naglasila da, iako schenghenski sustav danas ne funkcionira dobro, to je važan projekt i pojedinim snagama neće biti dopušteno da ga ukinu.
Povjerenica je zaključila svoj govor ponovljajući da EU treba poticati poslovanje, studiranje i rad u zemljama članicama, ali u isto vrijeme cijeniti značajan doprinos članica u rješavanju problema sve većeg pritiska migranata na vanjske granice EU. S druge strane nevladine organizacije, kao što su European Movement International su dobrodošle da pomognu i podrže demokratske reforme koje će osigurati da se mogućnosti koje nudi migracija iskoriste u najboljem obliku.
Pripremili: Adriana Barilov, Igor Roginek, IMPACT centar, Bruxelles
