Utorak, 29. studenoga 2011.
Oko 190 zemalja sudjeluje od ponedjeljaka na klimatskoj konferenciji u Durbanu, na južnim vratima afričkog kontinenta posebno pogođena klimatskim promjenama, kako bi pronašle rješenje za suzbijanje klimatskog zatopljenja i ublažile njegove posljedice.
Oko 12.000 izaslanika, ministara, stručnjaka, nevladinih organizacija i novinara očekuje se na ovoj 17. godišnjoj konferenciji UN-a o klimi koja će se završiti 9. prosinca.
Budućnost Protokola iz Kyota, jedinog međunarodnog ugovora koji četrdesetak industrijski razvijenih zemalja obvezuje da smanje ispuštanje stakleničkih plinova, trebala bi biti glavna tema skupa, uz pitanja poput financijske pomoći koju bi mogle iskoristiti najugroženije zemlje.
Zemlje u razvoju koje podupire velik broj društvenih pokreta i nevladinih organizacija, traže da razvijene zemlje preuzmu obveze nakon početnog razdoblja koje istječe koncem 2012.
No jako mali broj industrijski razvijenih zemalja, osim zemalja Europske unije, spreman je zauzeti se za očuvanje tog mehanizma koji sada pokriva manje od 30 posto ukupne količine ispuštenih stakleničkih plinova u svijetu i ne primjenjuje se na dva najveća onečišćivača ugljikovim dioksidom, Kinu i Sjedinjene Države (njih dvije proizvedu više od 40 posto).
"Imamo samo jedan dom i, bez obzira jeste li bogati ili siromašni, to je vaš jedini dom", istaknuo je u nedjelju dobitnik Nobelove nagrade za mir Desmond Tutu, nastupajući u ulozi glasnogovornika onih koji očekuju da konferencija urodi ambicioznim ugovorom.
Nedavne oluje i suše koje su uzrokovale naglo povećanje cijena hrane nisu drugo doli "zlokoban navještaj" onoga što će se dogoditi kada klimatske promjene budu još vidljivije, upozorava nevladina organizacija Oxfam u ponedjeljak.
U času kada počinje durbanska konferencija, ta britanska organizacija u svom izvješću pokazuje da su cijene pšenice i kukuruza naglo porasle zbog ekstremnih meteoroloških uvjeta koji su u zadnjih 18 mjeseci desetke milijuna ljudi gurnuli u bijedu.
"Nagli skok cijena kao posljedica meteoroloških pojava ima dvostruk negativni učinak na najsiromašnije. Moraju se boriti s višim cijenama hrane dok im prirodne katastrofe uništavaju stoku, kuće i farme", istaknula je Kelly Dent iz Oxfama.
Oxfam podsjeća da je stručna skupina za klimu GIEC nedavno ocijenila da je klimatsko zatopljenje već ubrzalo smjenu valova vrućina i pljuskova praćenih poplavama te da će se ti fenomeni pojačati.
Nevladina organizacija poziva stoga zemlje sudionice konferencije da se zauzmu za drastično smanjenje ispuštanja ugljikova dioksida i za osnutak fonda za pomoć siromašnim zemljama. Taj "Zeleni fond", koji će biti na dnevnom redu skupa u Durbanu, treba omogućiti da se počevši od 2020. za najugroženije zemlje svake godine izdvaja 100 milijarda dolara.
Hina
