Utorak, 29. studenoga 2011.
Hrvatska gospodarska komora - Komora Zagreb i Hrvatska sekcija europskog udruženja regionalnih istraživanja organizirali su u ponedjeljak u Zagrebu panel raspravu o iskustvima u korištenju fondova Europske unije na kojoj su uz hrvatske sudjelovali ugledni stručnjaci iz Slovenije i Mađarske.
"Iskustva i primjeri dobre prakse naših susjeda dragocjeni su nam u pripremi za korištenje sredstava iz strukturnih fondova Europske unije i prilagodbi novim strukturama koje nam dolaze ulaskom u Uniju. Ova je tema od velikog značaja za podizanje konkurentnosti naših tvrtki na velikom tržištu koje nam se otvara", istaknuo je otvarajući raspravu predsjednik HGK - Komore Zagreb i Hrvatske sekcije europskog udruženja regionalnih istraživanja Zlatan Froehlich.
Govoreći o pripremama Hrvatske za korištenje europskih strukturnih fondova, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU-a Hrvoje Dolenec istaknuo je da su prioritet projekti na četiri područja - prometu, okolišu, regionalnoj konkurentnosti i ljudskim resursima.
Na području prometa to je razvoj željezničke infrastrukture, a na području okoliša zbrinjavanje komunalnog otpada, sanacija odlagališta, vodoopskrba i odvodnja, kazao je.
Kada je riječ o regionalnoj konkurentnosti, Hrvatska planira europskim sredstvima poticati razvoj malog i srednjeg poduzetništva koje razvija nove tehnologije za primjenu u gospodarstvu te regionalnu poduzetničku i turističku infrastrukturu, dok se razvoj ljudskih resursa odnosi na poticanje zapošljavanja i prilagodljivosti radne snage, socijalno uključivanje osoba koje imaju otežan pristup tržištu rada, obrazovanje i razvoj civilnog društva, dodao je.
U prvih šest mjeseci članstva u EU-u, Hrvatska će, istaknuo je, iz europskih fondova na raspolaganju imati 449,4 milijuna eura, a odobreni novac morat će se potrošiti u roku tri godine.
Predstavljajući slovenska iskustva na tom području, Peter Wostner, zamjenik direktora Službe Vlade Republike Slovenije za lokalnu samoupravu i regionalnu politiku, kazao je da je u Hrvatskoj, kao što je bio slučaj i u Sloveniji, primijetio da prevladava uvjerenje da nema dovoljno projekata koji bi se mogli natjecati za europske fondove.
On smatra da kapaciteti za to u Hrvatskoj ne manjkaju, no pravi problem je kako europski novac potrošiti mudro a ne ga rasipati, za što bi, po njegovu mišljenju, prioritet trebalo dati ponajprije velikim infrastrukturnim projektima.
Povlačenje sredstava iz europskih fondova nije bio lagan zadatak ni za Sloveniju, koja u prve dvije godine članstva nije ostvarila dobre rezultate na tom području i još se ne smatra uspješnom premda je na prvom ili drugom mjestu među novim zemljama članicama EU-a i među prvih deset među starim članicama, kazao je.
Među poukama koje je Slovenija iz toga izvukla, Wostner je istaknuo važnost strateškog, dugoročnog planiranja, uključenost političkog vrha zemlje u taj proces od samog početka i dobru koordinaciju posla između različitih ministarstava.
Peter Heil, stručnjak za razvojne fondove Europske unije i direktor tvrtke ConsALT iz Budimpešte, istaknuo je da je za uspješno korištenje europskih fondova najvažnije izgraditi dobre institucije i dobro se pripremiti.
Cilj kohezijske politike EU-a promijeniti je zemlju, kazao je, savjetujući hrvatskim stručnjacima i vlastima da budu inovativni, da ne kompliciraju procedure, da uvedu određene standarde i da umjesto centralizacije što je moguće više delegiraju zadatke.
(Hina)
