Petak, 25. svibnja 2012.
Hrabrost koju su protiv nepravde pokazali prosvjednici i prosvjednice u posljednjih 12 mjeseci nije naišla na adekvatan odgovor svjetskih vođa, pri čemu Vijeće sigurnosti UN-a "djeluje umorno, u raskoraku s vremenom i sve nesposobnije za ispunjavanje svojih dužnosti", navodi udruga za zaštitu ljudskih prava Amnesty International u najnovijem izvješću o stanju ljudskih prava u svijetu.
"Kriza vlasti tijekom posljednjih godinu dana postala je globalna pojava, a političari su na prosvjede reagirali brutalnošću ili ravnodušnošću. Vlade moraju pokazati legitimno vodstvo te odbaciti nepravdu štiteći nemoćne i ograničavajući moćnike. Vrijeme je da ljudi budu ispred korporacija te da se ljudska prava stave ispred profita," izjavio je Salil Shetty, glavni tajnik Amnesty Internationala. Prema njegovim riječima, "oportunistički savezi i financijski interesi koriste ljudska prava kao izgovor globalnih sila za utjecaj na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi".
"Jezik ljudskih prava prihvaćen je kad služi političkim ili korporativnim interesima, a odbacuje ga se kad je neugodan ili kad ometa ostvarivanje profita", dodao je Shetty.
AI zbog izostanka reakcije na zločine protiv čovječnosti u Siriji – jednoj od zemalja koje su glavni kupci ruskog oružja – Vijeće sigurnosti UN-a proziva kao "suvišno i nesposobno vršiti ulogu svjetskog čuvara mira". Nesposobnost svjetskih sila da poduzmu snažniju akciju u Siriji, tvrdi AI, "dokaz je da je sklerotično Vijeće sigurnosti paralizirano od strane interesnih skupina".
"Situacija u Siriji predstavlja jasan i neodložan slučaj za procesuiranje pred Međunarodnim kaznenim sudom koji treba provesti istragu o zločinima protiv čovječnosti u toj zemlji", smatra AI i upozorava da neke članice Vijeća sigurnosti UN-a pod svaku cijenu podupiru sirijski režim. Shetty poziva na reformu Vijeća sigurnosti kako veto ne bi mogao biti korišten za blokiranje međunarodnih akcija u slučajevima ozbiljnih kršenja ljudskih prava.
AI je u svom izvješću također pozvao na usvajanje snažnog globalnog Sporazuma o trgovini oružjem u srpnju 2012. godine. Najveći svjetski dobavljači oružja upravo su stalne članice Vijeća sigurnosti.
"Na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi, nakon što su prosvjedi okupirali svjetsku pozornost, na vidjelo su izašli drugi duboko ukorijenjeni problemi. Iranska vlada povećala je izolaciju zemlje, nije tolerirala različita mišljenja te je upotrebljavala smrtnu kaznu s entuzijazmom koji je nadmašila jedino Kina. Vlasti Saudijske Arabije nasilno su gušile prosvjede. Izrael je zadržao blokadu Gaze, produljujući tako humanitarnu krizu i nastavljajući širenje ilegalnih naselja na Zapadnoj obali. Palestinske političke organizacije Fatah i Hamas napadale su pristaše protivničke stranke", kaže AI.
Vlada u Mijanmaru donijela je ključnu odluku o oslobađanju više od 300 političkih zatvorenika te je dopustila Aung San Suu Kyi sudjelovanje na izborima. Eskalacija kršenja ljudskih prava u područjima s etničkim manjinama, kao i nastavljanje uznemiravanja i pritvaranja aktivista, jasno ukazuju na ograničenost reformi u Mijanmaru, dodaje Amnesty International.
Trendovi ukazuju na kršenja ljudskih prava autohtonog stanovništva u Sjevernoj i Južnoj Americi kao posljedice pojačanog iskorištavanja prirodnih resursa. Pojačava se i diskriminacija na temelju seksualne orijentacije i rodnog identiteta u Africi. Došlo je do jačanja ksenofobne retorike nekih europskih političara te do povećane opasnosti od terorističkih napada u Africi od strane islamističkih oružanih skupina. Vidljiv je napredak u globalnom trendu ka ukidanju smrtne kazne te ukidanju nekažnjivosti za kršenja ljudskih prava u prošlosti u Sjevernoj i Južnoj Americi.
Jednako su tako, uhićenjem generala Ratka Mladića i hrvatskog Srbina Gorana Hadžića, kako bi im se sudilo za zločine počinjene tijekom rata u bivšoj Jugoslaviji, napravljeni bitni koraci prema pravdi na području Europe, zaključuje AI.
Više: www.amnesty.org
