Srijeda, 07. studenoga 2012.
Većina članica Europske unije ne provodi sustavne mjere u otkrivanju i praćenju hepatitisa, posljedica čega je prekasno otkrivanje bolesti što dovodi do sekundarnih oštećenja i prenošenja virusa na druge - rezultati su komparativnog "Europskog hepatitis indeksa" provedenog u tridesetak europskih zemalja, među kojima i Hrvatskoj, koje je danas predstavila krovna europska udruga pacijenata s bolestima jetre (ELPA).
Ta udruga u priopćenju navodi kako je danas u Bruxellesu, pod pokroviteljstvom ciparskog predsjedništva EU, održana konferencija na kojoj su predstavljeni rezultati "Europskog hepatitis indeksa", gdje je, ističe, upozoreno kako Europa doživljava neuspjeh u otkrivanju i praćenju hepatitisa u svojoj populaciji.
Indeks otkriva nedostatke u otkrivanju i praćenju hepatitisa i ističe nejednakosti među zemljama članicama EU, pri čemu se nužnom ocjenjuje bolja koordinacija nacionalnih aktivnosti u tom području.
Kao jedan od ključnih rezultata indeksa, provedenog u 27 zemalja članica EU, Švicarskoj, Norveškoj i Hrvatskoj, navodi se da se praćenje populacije, posebice rizičnih skupina, ne vrši sistematski u većini zemalja članica EU, što ga čini najslabijom točkom u politici zaštite od hepatitisa u usporedbi s prevencijom i liječenjem.
Posljedica toga je veliki razmjer prekasno otkrivenih infekcija, što dovodi do sekundarnih oštećenja i pridonosi tome da pacijenti nesvjesno prenose virus na druge. Takav rezultat potvrđuje zapažanja udruga pacijenata i liječnika, ističe ELPA.
Predsjednica te krovne europske udruge pacijenata s bolestima jetre, Tatjana Reić u priopćenju upozorava kako čak ni bogate zemlje poput Njemačke ne provode praćenje i otkrivanje hepatitisa dovoljno dobro. "U Europi imamo mnogo izvrsnih liječnika, medicinskih sestara i ustanova, ali oni ne liječe onoliko pacijenata koliko bi mogli jer nema učinkovitog i sistematskog praćenja koje bi omogućilo rano otkrivanje oboljelih od hepatitisa. Ako se hepatitis ne otkrije i ne liječi pravovremeno, dovodi do teškog oštećenja jetre i raka, što infekciju hepatitisom čini potencijalno opasnom po život", ističe Reić.
Europski hepatitis indeks izradila je švedska nezavisna agencija Health Consumer Powerhouse (HCP) u ime i uz novčanu potporu udruge ELPA.
Prvo mjesto zauzima Francuska, a slijede Slovenija i Njemačka, pri čemu Reić navodi kako je vodeća pozicija Francuske djelomično posljedica nacionalne strateške koordinacije, jer je Francuska jedina zemlja u Europi koja je razvila nacionalni plan za poticanje svih aspekata zaštite od hepatitisa.
"Središnja koordinacija pomaže iskorištavanju punog potencijala inače izoliranih napora liječnika, udruga pacijenata i drugih interesnih skupina. Europska komisija te bi spoznaje trebala iskoristiti kao priliku da potakne zemlje članice da implementiraju nacionalne strategije za borbu protiv hepatitisa te da potakne razmjenu pozitivnih iskustava i primjera dobre prakse, kao što je to uspješno učinjeno na drugim poljima", tvrdi Tatjana Reić.
Hepatitis je upala jetre koju najčešće uzrokuje virusna infekcija. Diljem Europe 23 milijuna građana kronično je zaraženo virusom hepatitisa, a 125.000 ljudi godišnje umre od posljedica te zaraze. Pacijenti većinom nisu ni svjesni da su zaraženi, stoji u priopćenju.
Hina
