Ponedjeljak, 12. studenoga 2012.
Medijske slobode ugrožene su u nekim državama članicama EU-a, upozorili su ovaj tjedan stručnjaci za to pitanje, a prenose europski mediji.
"Ne postoji nijedna država članica koja nije učinila korak unatrag u pogledu medijskih sloboda", rekao je Olivier Basille, glavni tajnik pariških Reportera bez granica (RSF) na saslušanju u Europskom parlamentu u utorak.
Basille, zajedno s panelom medijskih stručnjaka i aktivista, upozorio je na zabrinjavajuće trendove u europskim medijima u kojima su novinari izloženi sve većem političkom pritisku.
Rumunjska liberalna zastupnica Renate Weber, koja je pripremila stajalište Europskog parlamenta o medijskim slobodama u EU-u, kazala je da Europska komisija ne može izbjeći zauzimanje stajališta o tom pitanju.
"Nije dovoljno pozivati se na birokratske poteškoće - bile one zakonske ovlasti u smislu specifičnog zakona - kako bi se opravdao manjak volje Komisije (da progovori)", rekla je Weber.
Zaštita izvora i zaštita od optužbi javnih osoba za klevetu neki su od standarda koji se ne poštuju u cijelosti.
William Horsley iz Udruženja europskih novinara (AEJ) istaknuo je da se novinare redovito zastrašuje, da im policija prijeti nasiljem te da ih se proizvoljno uhićuje u državama kao što su Grčka, Rumunjska i Bugarska te u uskoro novoj članici Hrvatskoj.
Bugarski novinar Yahor Dachkov, urednik lista Galerija u Sofiji, rekao je da je ispred njegova ureda eksplodirala bomba nedugo nakon što su objavili telefonski poziv u siječnju 2011. koji navodno inkriminira bugarskog premijera Gojka Borisova u skandalu s nacionalnim proizvođačem piva.
"Skoro je poginuo jedan od naših kolega", istaknuo je u pismu upućenom predsjedniku Europskog parlamenta Martinu Schulzu.
Istodobno, koncentracija vlasništva nad medijima u rukama nekolicine stvorila je čitav niz drugih problema.
Vlasnici nekih medija u Rumunjskoj i Bugarskoj povezani su s organiziranim kriminalom, rekao je Horsely. "To korumpira slobodni protok informacija unutar granica Europske unije do te mjere da bi europski zakonodavci to trebali razumjeti i učiniti nešto."
Dodao je da su Komisija i Europski parlament upoznati s razmjerom zloporaba i kršenja medijskih sloboda već neko vrijeme, ali "očito nisu učinili ništa".
Na koncentraciju vlasništva u medijima upozoravaju i iz Zaklade otvorenog društva.
Zaklada je proučila utjecaj digitalizacije i digitalnih medija na medijski pluralizam, raznolikost, dostupnost i neovisnost u 60 država uključujući 13 država članica EU-a.
Zaključila je da medijska koncentracija utječe na uredničku neovisnost s obzirom na mutne veze koje ponekad nastaju između vlasnika i političke i poslovne elite.
Trend djelomice pripisuje deregulaciji pravila o vlasništvu nad medijima, a u nekim slučajevima ukidanju pragova za tržišni udjel, kao u Nizozemskoj, Rumunjskoj i Sloveniji.
"To je konsolidiralo moć određivanja sadržaja u nekim tijelima, uključujući pojedinačne vlasnike, što šteti pluralizmu i ugrožava demokraciju", ističe zaklada.
Zabrinutost izaziva i financiranje javnih medija, osobito službeno oglašavanje, "koje podržava politički naklonjene medije a diskriminira druge".
Hina
