Utorak, 23. travnja 2013.
U Europsku uniju, zajednicu država s najvećim omjerom zaštićene prirode na svijetu, prostorno malena Hrvatska unosi iznimno vrijednu, rijetku i raznoliku prirodu koja je po površini zaštićenih područja ispod europskog prosjeka, a po površini ekološke mreže Natura 2000 postotno najveća u EU.
Zaštićena područja na nacionalnoj razini 27 članica zauzimaju 15,3 posto teritorija EU.
U Hrvatskoj su ukupno zaštićena 435 područja s oko 8,5 posto njezina ukupnog područja, od čega oko polovicu zauzima 11 parkova prirode, podaci su Državnog zavoda za zaštitu prirode. Zaštićena područja čine još dva stroga rezervata, osam nacionalnih parkova, 79 posebnih rezervata, dva regionalna parka, zatim spomenici prirode, značajni krajobrazi, park-šume i spomenici parkovne arhitekture.
Oko četvrtine Europske unije zaštićeno je ekološkom mrežom Natura 2000, za koju je u Hrvatskoj predloženo 37 posto teritorija, što je najviše u EU.
Natura 2000 je temeljni program kojim EU pokušava zaustaviti dramatično uništavanje biološke raznolikosti, stručnjaci kažu, najveće u povijesti planeta Zemlje. Izumiranje prijeti za više od 700 vrsta u Europi, većinom ptica i sisavaca.
Krajem prošle godine pod Naturom 2000 bilo je gotovo milijun četvornih kilometara zaštićenih područja, ukupno oko 18 posto teritorija EU. U njoj su zaštićena 23 stanišna tipa i više od 900 vrsta.
Na prostoru Hrvatske prisutne su četiri od ukupno devet mogućih europskih biogeografskih regija: mediteranska, kontinentalna, alpska i panonska. Za usporedbu, susjedna Mađarska, koja je prostorom skoro dvostruko veća od Hrvatske, ima samo jednu regiju. Biogeografska raznolikost potiče biološku raznolikost po čemu je Hrvatska, po nekim skupinama, među vodećim zemljama u Europi i u svijetu.
Broj poznatih vrsta u Hrvatskoj iznosi oko 38.000 dok je pretpostavljeni broj, smatra se, možda veći od sto tisuća. To je izuzetno visok broj za zemlju relativno male površine. Među njima je čak 2235 ugroženih biljnih i životinjskih vrsta i podvrsta. S više od pet i pol tisuća vaskularnih biljnih vrsta Hrvatska je uz Sloveniju, Albaniju i BiH vodeća po broju biljaka po jedinici površine u Europi.
Samo na Velebitu zabilježeno je oko 2700 takvih biljnih vrsta, šo je jednako ukupnom broju biljnih vrsta cijele Njemačke – gotovo sedam puta veće od Hrvatske.
Također, ističu se neke skupine životinja. Sa 152 vrste slatkovodnih riba, Hrvatska je jedna od najbogatijih u Europi.
Podzemna fauna Dinarida ima najveću raznolikost na svijetu. Potvrđeno je najmanje 1240 vrsta, što je najmanje dvostruko veći broj od svjetskog prosjeka. Većina te faune nastanjuje podzemlje krša. U Hrvatskoj je najbogatiji sustav Vilina špilja – Ombla, ujedno i jedan od najbogatijih u svijetu. Više od 400 podzemnih vrsta prvi put je pronađeno i opisano u Hrvatskoj, među kojima je većina endema Dinarskog krša i Hrvatske.
Hina
