Srijeda, 25. veljače 2015.
Diskriminacija Srba i Roma, niska stopa istrage ratnih zločina,
izostanak zakona o civilnim žrtvama rata propusti su koje Amnesty
International (AI) izdvaja za Hrvatsku u izvješću objavljenom u srijedu,
a kao pozitivne mjere ističe zakon o obeštećenju žrtava spolnog nasilja
u Domovinskom ratu i zakon o životnom partnerstvu istosopolnih parova.
Hrvatski građani srpske i romske nacionalnosti i dalje su diskriminirani
Građani
srpske nacionalnosti diskriminirani su pri zapošljavanju u javnom
sektoru i povratu stanarskog prava na stanove ispražnjene tijekom rata
1991-1995.
Referendumsko pitanje Stožera za obranu hrvatskog
Vukovara o ćirilici Ustavni sud proglasio je neustavnim, naglašava
međunarodna organizacija za ljudska prava u izvješću za 2014/2015. koje
se odnosi na Hrvatsku.
Peticija se odnosila na područje
cijele Hrvatske, no skupina Hrvatskih ratnih veterana specifično je
ciljala uporabu ćirilićnog pisma u Vukovaru u javnim ustanovama,
napominje organizacija.
Podsjeća da važeći zakon nalaže uporabu
dvojezičnih ploča u područjima gdje manjine čine trećinu stanovništva,
dok Stožer to želi dopustiti tek ako manjina čini polovicu stanovništva.
Romi
u Hrvatskoj segregirani su u naseljima bez osnovne infrastrukture, piše
AI. Podsjeća da su prošle četiri godine od presude Europskog suda za
ljudska prava u slučaju Oršuš i drugi protiv Hrvatske (2010.) po tužbi
na segregaciju romske djece u školama, ali "mnoga romska djeca i dalje
pohađaju nastavu u segregiranim razredima".
Diskriminacija Roma nastavlja se na tržištu rada, a položaj te manjine teži je u ruralnim područjima, napose mladim Romkinjama.
Kršenje pravde u slučaju nestalih osoba i civilnih žrtava rata
Hrvatska nije donijela zakon o nestalim osobama čime nastavlja kršiti prava rodbine nestalih osoba, piše AI.
U
kolovozu je Hrvatska potpisala regionalnu izjavu o nestalim osobama i
obvezala se utvrditi sudbinu 2200 nestalih u Hrvatskoj, no tek treba
ratificirati Međunarodnu konvenciju o zaštiti svih osoba od prisilnih
nestanaka.
Hrvatsko pravosuđe krši pravdu prema obitelji i
rodbini civilnih žrtava rata jer nije donijela cjelovit zakonski okvir
za reguliranje statusa i obeštećenja svih civilnih žrtava rata. Europski
sud za ljudska prava razmatra s hrvatskom vladom 17 takvih slučajeva
civilnih žrtava rata.
Kao pozitivne strane AI izdvaja da je
Ministarstvo branitelja predstavilo nacrt zakon o žrtvama spolnog
nasilja u Domovinskom ratu koje im jamči psihosocijalnu i medicinsku
pomoć, besplatnu pravnu ponoći i novčanu odštetu. Međutim, u nacrtu tog
zakona ne navodi se novčana svota obeštećenja ratnih žrtava spolnog
zlostavljanja, piše AI.
LGBT zajednice
Zakon o
životnom partnerstvu od 15. srpnja jamči osobama istospolne orijentacije
jednaka prava kao i heteroseksualnim partnerima osim prava na
posvajanje djece, piše AI.
Zakon uvodi instituciju
"partnera-skrbnika" koji stječe roditeljsku skrb i sva prava i obveze
koja iz toga proizlaze, napominje AI.
Dodaje da su u Hrvatskoj uspješno održane gay parade i da je odobren azil homoseksualcu iz Ugande.
Prva presuda za ratni zločin u "Oluji"
Hrvatski
vojni časnik Božo Bačelić prva je osoba osuđena u Hrvatskoj za ratni
zločin počinjen tijekom operacije Oluja, a vode se još dva takva
procesa.
Ukupno osam pripadnika Hrvatske vojske i 15 pripadnika srbijanskih vojnih formacija suđeno je lani za ratne zločine, piše AI.
Izvor: HINA
