Petak, 17. travnja 2015.
Slaba kontrola nad lobistima mogla bi potkopati europsku demokraciju,
upozorava Transparency International, pozivajući na strožu regulaciju
lobiranja u EU.
U izvješću u kojem se analiziraju pravne i druge
zaštitne mjere protiv netransparentnog lobiranja u 19 od 28 država
članica EU-a i tri europske institucije, objavljenom u srijedu, TI
navodi da samo dvije države - Slovenija i Litva - imaju polovicu razine
zaštite koju ta organizacija smatra potrebnom kako bi se spriječio
neželjeni utjecaj raznih interesnih skupina.
Njemačka, Italija,
Španjolska i Portugal imaju manje od 25 posto potrebne zaštite, a
Mađarska i Cipar stoje najgore sa samo 14 posto.
Europska
komisija prešla je također prag od 50 posto. No Europski parlament i
Vijeće EU-a nisu. Parlament ima 37 posto potrebne zaštite, a Vijeće 19
posto, po procjeni TI-a. Prosjek među zemljama obuhvaćenim istraživanjem
iznosi 31 posto.
Samo sedam država (Austrija, Francuska, Irska,
Litva, Poljska, Velika Britanija i Slovenija) ima propise koji
reguliraju lobiranje, ali oni su često manjkavi i ne poštuju se u
dovoljnoj mjeri.
Transparency International zabrinut je zbog
manjka javno dostupnih podataka o tome tko lobira koga, s koliko resursa
i radi čega. Upozorava i na nedovoljnu kontrolu nad tzv. fenomenom
'okretnih vrata' odnosno prelascima dužnosnika iz javnog u privatni
sektor.
"Unatoč tome što je lobiranje sastavni dio zdrave
demokracije, mnogobrojni skandali u Europi dokazuju da bez jasnih i
provedivih pravila, manji broj odabranih glasova koji imaju više novca i
kontakata može dominirati donošenjem političkih odluka", upozorava TI.
Dodaje
također da su "postkrizni reformski napori u financijskom sektoru na
nacionalnoj i europskoj razini bili velikim dijelom osujećeni i
razvodnjeni zbog intenzivnog lobiranja financijskog sektora u Europi."
TI
među industrijama koje koriste "problematične lobističke prakse" navodi
industriju proizvodnje alkoholnih pića, duhansku, automobilsku,
energetsku, financijsku i farmaceutsku industriju.
"Nepravedno i
netransparentno lobiranje jedan je od glavnih korupcijskih rizika u
Europi", kazala je potpredsjednica organizacije Elenea Panfilova.
"Europske
zemlje i europske institucije moraju usvojiti stroge lobističke propise
koji pokrivaju širok spektar lobista (...) koji utječu na političke
odluke", poručila je. "U suprotnom bi izostanak kontrole nad lobiranjem
mogao potkopati demokraciju u Europi."
Europska komisija i
Europski parlament pokrenuli su u lipnju 2011. zajednički registar
transparentnosti u kojem se mogu pronaći razne informacije o lobistima u
EU. Dobrovoljni registar zamijenio je stari iz 2008. i obuhvaća ne samo
tradicionalne lobiste nego sve skupine i organizacije koje zastupaju
određene interese i žele utjecati na proces donošenja odluka u EU. Novi
predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker naložio je svim svojim
povjerenicima i glavnim direktorima Komisijinih uprava da moraju
objaviti svoje sastanke s lobistima i zabranio je kontakte sa skupinama
koje nisu upisane u registar.
(Hina)
