Srijeda, 24. lipnja 2015.
Hrvatska je u
najnovijem redovnom godišnjem izvješću američke nevladine organizacije
Freedom Housea svrstana u "djelomično konsolidirane demokracije" s
ocjenom 3,68, koja je nepromijenjena u odnosu na godinu dana ranije, te
je na 11. mjestu od 29 zemalja obuhvaćenih izvješćem.
Hrvatska je u izvješću "Zemlje u tranziciji 2015", objavljenom u
srijedu, ocijenjena jednako kao Srbija, dok su bolje od nje ocijenjene
Mađarska (3,18), Bugarska (3,29) i Rumunjska (3,46), koje se također
vode kao "djelomično konsolidirane demokracije". Za Hrvatskom zaostaje
Crna Gora (3,89), a Makedonija (4,07), Albanija (4,14) i BiH (4,46)
svrstane su u "tranzicijske vlade ili hibridne režime". Kosovo je dobilo
ocjenu 5,14 i svrstano je u "djelomično konsolidirane autoritarne
režime".
Od zemalja bivše Jugoslavije samo je Slovenija svrstana u "konsolidirane demokracije" s ocjenom 1,93.
Freedom House komparativno istražuje demokratski razvoj u 29 bivših
komunističkih zemalja srednje Europe i Euroazije, a napredak u
demokraciji ocjenjuje se ocjenama od 1 do 7, s tim da je 1 najviša
ocjena. Izvješće obuhvaća razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2014.
godine
Rejting Hrvatske je u svim razmatranim područjima, koja uključuju
demokratsko upravljanje na nacionalnoj razini, izborni proces, civilno
društvo, upravljanje na lokalnoj razini, neovisnost pravosuđa, korupciju
te neovisnost medija, ostao nepromijenjen u odnosu na prošlogodišnje
izvješće.
U izvješću se navodi da članstvo u EU nije potaknulo provedbu reformi u
Hrvatskoj. "Gospodarstvo je zabilježilo pad 12 uzastopnih kvartala, dok
su vladajući SDP i oporbeni HDZ nastavili svoju desetljećima staru borbu
oko nasljeđa jugoslavenskog komunizma i toga tko je odgovoran za
netransparentnu privatizaciju '90-ih godina", navodi se u izvješću.
Također se navodi da je odnos između poduzetnika i vlade ostao dobar ali
nezdrav prema standardima otvorenog društva. U predstečajnoj nagodbi
vlada je oprostila porezni dug Europapress Holdingu (EPH), što je
izazvalo kritiku zbog nedostatka transparentnosti i pogodovanja u
zamjenu za pozitivno novinarsko izvještavanje, stoji u izvješću.
Sve više hrvatskih građana sudjeluje u građanskim akcijama koje su
ohrabrujuće, ali otkrivaju podjele u društvu. Hrvati su preuzeli
aktivniju ulogu u oblikovanju izbornog zakona 2014. Međutim, postoji
zabrinutost da interesne skupine koriste referendume za zaobilaženje
zakonodavnog postupka. Tijekom godine neke su skupine organizirale
potpisivanje peticija za referendume vezane uz stateške gospodarske
ciljeve, dok su druge imale za cilj ograničiti prava manjina, navodi
Freedom House.
Što se tiče područja neovisnosti medija, spominje se slučaj novinarke
Slavice Lukić koju je na zagrebačkom općinskom sudu proglašena krivom za
"sramoćenje" u prvoj takvoj presudi u skladu s novom odredbom Kaznenog
zakona o sramoćenju koja je na snazi od 2013.
Od 29 ocijenjenih zemalja za 2014. godinu, 13 je svrstano u demokracije, 6 u tranzicijske režime, a 10 u autoritarne režime.
Napori u demokratizaciji u Europi i Euroaziji suočeni su s novim, sve
agresivnijim napadima autoritarnih država i drugih protivnika, navodi se
u izvješću.
Rusija je zabilježila svoj najveći pad rejtinga u deset godina u vrijeme
kada je Kremlj pojačao suzbijanje neslaganja kod kuće, dok je istodobno
pokušavao destabilizirati novu vladu u Ukrajini. Ukrajina je pak
zabilježila poboljšanja na četiri područja 2014.
"Euroazijski autoritarni režimi neumorno upozoravaju svoje građane da
potezi prema demokraciji, kao što je viđeno u Ukrajini, mogu završiti
samo u kaosu, nasilju i siromaštvu", izjavila je projektna direktorica u
Freedom Houseu Sylvana Habdank-Kolaczkowska. "Da im se dokaže da su u
krivu, imperativ je da EU i njegove saveznice pruže znatno veću
financijsku i političku potporu razvoju uspješne demokracije u
Ukrajini", navodi ona.
Izvor Hina
