Utorak, 20. listopada 2015.
Migracije i terorizam su najbrže rastuće brige građana Europske unije,
prema posljednjoj Eurobarometar anketi koju je proveo i objavio Europski
parlament. Dvije trećine ispitanih Europljana mišljenja je da bi se
više odluka vezanih uz migracijsku krizu trebalo provoditi na razini
cijele Unije, a ne kroz nacionalne vlade država članica. Međutim, anketa
je oko navedenog pitanja zabilježila i značajne razlike u odgovorima
među državama članicama. U mnogim pitanjima Hrvatska prati trendove
europskog prosjeka.
U ispitivanju javnog mnijenja sudjelovalo je
28.150 državljana članica EU, starijih od 15 godina, a ispitivanje se
provodilo od 19. do 29. rujna, u razdoblju kad su dolasci migranata na
granice EU i njihove tragične smrti bile dosta prisutne u medijskim
izvještajima.
Kad su u pitanju problemi izazvani migracijama, 66
posto ispitanih tvrdi kako bi se odluke trebale provoditi na razini EU,
a ne kroz nacionalne vlade država članica. Tako su za provođenje odluka
na razini Unije najviše građani Cipra, Njemačke, Španjolske,
Luksemburga i Nizozemske s udjelom od 79 do 81 posto, dok je za takvu
opciju najmanje građana Estonije, Poljske i Slovačke s podrškom od 40
posto.
Stav hrvatskih građana u ovom pitanju gotovo se slaže s
europskim prosjekom, pa je tako njih 62 posto za to da se problemi
izazvani migracijom i migracijskom krizom rješavaju na europskoj razini.
Ovaj podatak odražava i mišljenje 61 posto hrvatskih građana, koji
pozdravljaju odluku da se financijska sredstva alociraju prema članicama
koje su najviše pogođene migracijskim valom, dok europski prosjek
iznosi 62 posto.
Građani Europske unije dijele slične stavove po
pitanjima prihvaćanja tražitelja azila. Europski prosjek iznosi 78 posto
građana koji smatraju da tražitelji azila trebaju biti raspodijeljeni
među članicama Unije, a jednak je i postotak hrvatskih građana koji
pozdravljaju tu odluku. Najviše se slažu Nijemci, njih 97 posto, a
najmanje Slovaci i Česi s potporom od 31 posto.
Od 78 posto
ispitanika koji se slažu s raspodjelom tražitelja azila među EU
članicama, njih 75 posto zagovara da bi se tražitelji azila trebali
raspodijeliti po kvotama koje predloži Europska unija.
Hrvatska
je u ovom pitanju odmah nakon Cipra i Njemačke, pa tako čak 89 posto
Hrvata podržava sustav kvota, što je za 14 posto više od prosjeka EU.
Zabrinutost
pitanjima imigracije i terorizma pokazuje najviši porast u odnosu na
2013. godinu. Za 47 posto ispitanih imigracija je najveći izazov kojim
se suočava EU dok je to pitanje najvećim izazovom u 2013. godini
ocijenilo tek 14 posto ispitanih.
Terorizam je za 26 posto
ispitanih najveća briga Europske unije, u odnosu na 2013. godinu kada je
svega 11 posto ispitanih to pitanje smatralo najvećim problemom.
Hrvatski
građani pak smatraju da je nezaposlenost najveći problem s kojim se EU
suočacva, to kaže njih 61 posto, što je više od europskog prosjeka koji
iznosi 49 posto.
Hrvati zajedno s francuskim i portugalskim
građanima migracije smatraju jednim od manjih problema EU-a. Svega 28
posto Hrvata vidi imigraciju kao najveći izazov s kojim se EU mora
suočiti, dok europski prosjek iznosi 47 posto.
HINA
