Utorak, 29. prosinca 2015.
Hrvatska je tijekom 2015. godine u proračun Europske unije uplatila
nešto više od 3 milijarde kuna, dok su istodobno Hrvatskoj iz EU
proračuna doznačena sredstva u iznosu višem od 4 milijarde kuna, što
znači da će Hrvatska i ove godine biti u plusu, kažu iz Ministarstva
regionalnog razvoja i fondova EU.
Naime, prema preliminarnim
podacima Ministarstva financija, hrvatske uplate u proračun EU za 2015.
godinu iznose 3,01 milijardu kuna ili 394 milijuna eura, a iz proračuna
EU ove je godine Hrvatskoj doznačeno ukupno 4,24 milijarde kuna, odnosno
556 milijuna eura. To znači da je iz EU proračuna ove godine isplaćeno
1,23 milijarde kuna više nego je uplaćeno.
Iz Ministarstva
regionalnog razvoja i EU fondova ističu kako dio isplata ide izravno
korisnicima pojedinih programa, pa je iznos i veći od onoga što je
evidentirano u Ministarstvu financija.
Konačni i precizni podaci
biti će poznati kada Europska komisija sredinom slijedeće godine objavi
svoje financijsko izvješće, a iz Ministarstva podsjećaju kako je prema
dosadašnjim izvješća EK Hrvatska 2013. godine ostvarila pozitivnu
razliku od 49,6 milijuna eura, a za 2014. godinu plus iznosi 173,6
milijuna eura.
Značajna ulaganja u znanost
Od
projekata sufinanciranih ove godine sredstvima iz EU fondova , iz
Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU izdvajaju projekte
sufinancirane iz Operativnog programa "Regionalna konkurentnost
2007.-2013.", a kojima su ostvarena značajna ulaganja u znanost, odnosno
znanstvenu infrastrukturu.
Među tim je projektima, primjerice
"BIOCentar", odnosno Inkubacijski centar za bioznanosti i
komercijalizaciju tehnologije u sklopu istočnog kampusa Sveučilišta u
Zagrebu, na Borongaju. Za taj projekt dobiveno je 98,8 milijuna kuna, u
sklopu kojeg je uređen Centar površine oko 4.500 četvornih metara, a
obuhvaća središnji laboratorij s priručnim laboratorijima, namijenjenima
malim, novo-uspostavljenim visokotehnološkim tvrtkama u području
bioznanosti i biotehnologije, te uredskih prostora potrebnih njihovom
poslovanju.
Također, iz Ministarstva navode i projekt razvoja
istraživačke infrastrukture na kampusu Sveučilišta u Rijeci, čija je
ugovorna vrijednost veća od 180 milijuna kuna. Taj projekt će uskoro
biti dovršen, a obuhvaćat će novi Centar za visokoprotočne tehnologije u
biomedicini, Centar za mikro i nano znanosti i tehnologije, Centar za
napredno računanje i modeliranje, laboratorije Građevinskoga fakulteta,
Hidrotehnički laboratorij, Geotehnički laboratorij, Laboratorij za
prometnice, Laboratorij za materijale te Laboratorij za konstrukcije.
Regionalni
istraživačko-razvojni biotehnološki centar Brodsko-posavske županije, u
sklopu Srednje škole Matija Antun Reljković u Slavonskom Brodu,
ugovorne vrijednosti 11,23 milijuna kuna, pak, obuhvatio je izgradnju i
opremanje laboratorija, komore i plastenika za proizvodnju sadnica iz
bezvirusnog sadnog materijala, na više od 1.400 četvornih metara.
Poduzetnici koji posluju u sektoru poljoprivrede u tom će centru moći
dobiti pomoć za unaprjeđenje vlastitog poslovanja, dok se obrazovnom
komponentom centra želi pomoći postojećim i potencijalnim
poljoprivrednim poduzetnicima te nezaposlenima koji žele razviti posao u
sektoru poljoprivrede.
Samo kroz Operativni program "Regionalna
konkurentnost" ove je godine ukupno EK prijavljeno 87,12 milijuna eura
prihvatljivih izdataka, od čega je EK već isplatila 43 milijuna eura,
dok će ostatak iznosa biti će plaćen tijekom 2016. godine, uz dodatnih
10,98 milijuna eura koliko Hrvatska može najviše primiti prije službenog
zatvaranja tog programa.
Za Operativni program "Konkurentnost i
kohezija", pak, tijekom 2016. godine očekuje se da će Europska komisija
uplatiti 194,05 milijuna eura za predujam, a Hrvatska planira podnijeti
zahtjeve za plaćanje u minimalnom iznosu višem od 100 milijuna eura,
navode iz Ministarstva te dodaju kako tome treba dodati i druge
operativne programe za koja su upravljačka tijela druga ministarstva,
poput prometa, zaštite okoliša, razvoja ljudskih potencijala i dr.
U
2016. u okviru Operativnog programa "Konkurentnost i kohezija" planira
se nastavak provedbe 12 postupaka dodjele bespovratnih sredstava
započetih u 2015. godini. Ukupna vrijednost bespovratnih sredstava koja
su stavljena na raspolaganje korisnicima u okviru tih postupaka iznosi
464 milijuna eura, od čega će iz proračuna EU biti povučeno 424 milijuna
eura.
Također, planirano je i pokretanje dodatna 54 postupka dodjele
putem kojih će korisnicima biti stavljeno na raspolaganje ukupno oko
2,5 milijarde eura bespovratnih sredstava, od čega oko 2 milijarde eura
čine EU sredstva.
Projekti na listi "Junckerovog plana"
U
sadašnjoj situaciji, nakon produžene gospodarske krize i visoke
zaduženosti privatnog i javnog sektora, Hrvatska se ipak u budućnosti
prije svega okreće Europskim strukturnim i investicijskim (ESI)
fondovima, tj. bespovratnim sredstvima za financiranje investicijskih i
gospodarskih aktivnosti kao najpovoljnijem i isplativijem obliku
financiranja.
To, međutim, kažu iz Ministarstva, ne znači da
treba podcjenjivati mogućnosti za ulaganja iz Europskog fonda za
strateška ulaganja (EFSU), tzv. Junckerovog fonda za Hrvatsku. S obzirom
da su područja ulaganja prilično široko definirana, Hrvatska se treba
sama opredijeliti za investicije koje želi kandidirati u EFSU, dodaju.
"Trenutno
se razmatraju projekti i investicije koje ne mogu zatvoriti financijsku
konstrukciju koristeći EU fondove i druge dostupne izvore, a to su
projekti iz energetskog sektora i digitalne infrastrukture. Segment
zdravstvenog turizma koji u Hrvatskoj predstavlja potentnu nišu a koja
još uvijek nije dovoljno iskorištena, međutim za koju postoje relativno
povoljni preduvjeti, također je u razmatranju", navode iz ministarstva.
Trenutno
se na projektnoj listi nalazi 20-ak projekata iz različitih sektora što
javnih, što privatnih. Za neke su već u tijeku razgovori s HBOR-om,
glavnom kontakt točkom za Plan ulaganja za Europu u Hrvatskoj te s
EIB-om.
"Za očekivati je da će Hrvatska ostvariti nekoliko većih
infrastrukturnih investicija pomoću EFSU-a, ali i da će znatno
profitirati sektor malog i srednjeg poduzetništva te srednje
kapitalizirane tvrtke preko financijskih instrumenata i shema koje će se
uz podršku EIB-a i EFSU-a realizirati putem HBOR-a, primjerice shema
za podjelu rizika za srednje kapitalizirana poduzeća i druge
prioritete", kažu iz ministarstva. Dodaju i kako projektna lista nije
zatvorenog niti konačnog tipa i konstantno se prilagođava.
HINA
