Četvrtak, 21. siječnja 2016.
Europska unija
trebala bi u roku dva mjeseca, do kraja zime, zaustaviti velik priljev
migranata jer sadašnja situacija nije održiva, rekao je u srijedu
nizozemski premijer Mark Rutte, u obraćanju zastupnicima Europskog
parlamenta u Strasbourgu. Rutte je europskim parlamentarcima
predstavio priroritete nizozemskog predsjedništva EU-om u prvoj polovici
ove godine, među kojima je izbjeglička kriza jedan od najvažnijih.
"Da
budem jasan: sadašnje brojke nisu održive. Nemamo vremena. Priljev
migranata treba smanjiti u roku šest do osam tjedana", rekao je Rutte.
Podsjećajući
da je u EU 2015. ušlo više od milijun izbjeglica i migranata, objasnio
je da Unija strahuje od novog velikog vala na proljeće kada vremenski
uvjeti budu povoljniji.
Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk
također je u utorak, u obraćanju europskim zastupnicima, kazao da EU ima
najviše dva mjeseca da izbjegličku krizu stavi pod kontrolu, upozorivši
da bi se u suprotnom schengenska zona mogla urušiti. Napomenuvši da je
tijekom božićnih praznika, usred zime, u Europu stizalo gotovo 2000
ljudi dnevno, Tusk je upozorio da bi EU mogao propasti kao politički
projekt ako ne bude mogao kontrolirati svoje vanjske granice.
Na
pitanje novinara što će se dogoditi ako EU u tome ne uspije, Rutte je
kazao da će EU tada trebati plan B, no nije želio nagađati što bi to
moglo biti.
EU sada mora provesti u djelo mjere dogovorene
zadnjih mjeseci, istaknuo je na zajedničkoj konferenciji za novinare s
predsjednikom Europskog parlamenta Martinom Schulzom i predsjednikom
Europske komisije Jean-Claudeom Junckerom.
To se u prvom redu
odnosi na dogovor s Turskom, odakle dolazi najveći broj izbjeglica,
kazao je. "Ključno je da dogovor postignut s Turskom prošle godine bude
brzo proveden kako bi popustio pritisak na naše vanjske granice", rekao
je.
S tim u vezi, Rutte je kazao da nizozemsko predsjedništvo
radi na deblokiranju 3 milijarde eura dogovorenih za pomoć Turskoj, čemu
se usprotivila Italija.
U međuvremenu, novac za pomoć već postoji i samo ga treba iskoristiti, istaknuo je.
Unija
mora također nastaviti pomagati zemljama kao što su Libanon i Jordan
koje su primile velik broj izbjeglica kojima treba omogućiti zdravstvenu
skrb, nastavak obrazovanja i zaposlenje, kazao je.
Centri za
registraciju izbjeglica u Grčkoj i Italiji, tzv. hot spots, moraju
proraditi što je moguće prije, a države članice moraju osigurati
kapacitete za prihvat tih ljudi, dodao je. EU također mora usvojiti
prijedlog Europske komisije o uspostavi Europske granične i obalne
straže kako bi se osiguralo dugoročno održivo rješenje krize.
U
pogledu odluke Austrije da privremeno suspendira schengenski režim i
uvede strože kontrole na granici, Juncker je priznao da schengeski
sustav predviđa tu mogućnost, ali i izrazio zabrinutost da se neke
članice olako odlučuju na zatvaranje granica pa bi Schengen mogao
postati besmislen.
"Kad bi sve inicijative bile provedene, ne
bismo bili u ovoj situaciji da samo tri ili četiri države članice snose
najveći teret" izbjegličke krize, kazao je.
Juncker je upozorio da bi ponovno uvođenje graničnih kontrola na unutarnjim granicama Europu stajalo 3 milijarde eura na godinu.
"Ako
zatvorimo granice, ako počne trpjeti unutarnje tržište... onda ćemo se
jednog dana pitati treba li nam doista zajednička valuta ako nemamo
zajedničko tržište i slobodu kretanja radnika", rekao je.
I Rutte
i Juncker istaknuli su da je najveći problem to što migranti žele
birati u kojoj će državi članici zatražiti azil, poručivši da to nije
prihvatljivo i da tome treba stati na kraj.
"To bi trebao odlučivati EU", rekao je Rutte.
Glede
prijedloga njemačkog ministra financija Wolfganga Schaeublea da se
uvede poseban porez na benzin kako bi se financiralo pomoć izbjeglicama i
pojačanu kontrolu granica, Rutte je kazao da to nije prihvatljivo.
"Mislim
da je cinično govoriti o izbjegličkoj krizi, jer krize ne bi bilo kada
bi sve države članice surađivale", ocijenio je Schulz, ističući također
potrebu provedbe dogovora o relokaciji izbjeglica.
U pogledu
Velike Britanije, koja traži reformu EU-a i do kraja 2017. planira
organizirati referendum o članstvu u Uniji, Rutte je kazao da želi da
Velika Britanija ostane u Europskoj uniji i izrazio nadu da će se
pronaći kompromisno rješenje koje će biti prihvatljivo objema stranama.
Kad
je riječ o Poljskoj, s kojom je Europska komisija pokrenula dijalog
zbog sumnje u narušavanje vladavine prava, Rutte je kazao da će Europska
komisija nastojati razjasniti situaciju, a Vijeće će svoje stajalište
donijeti kada za to dođe vrijeme.
