Petak, 10. lipnja 2016.
U svih 28 zemalja Europske unije (EU) očigledan je jaz u plaćama između
žena i muškaraca, koji prosječno iznosi 16,1 posto, kao i općeniti jaz u
ravnopravnosti oba spola u svijetu rada, stoga EU nastoji pronaći
rješenja za smanjenje tog jaza, rečeno je na konferenciji "Strategije za
smanjenje rodnog jaza u plaćama", koju je u srijedu organizirao CESI u
suradnji s partnerima iz nekoliko europskih zemalja.
EU je
raspisao natječaj za projekt u koji se uključio i CESI, a cilj nam da
osim statističkih podataka obradimo stanje u dva sektora - zdravstvenom u
kojem je zaposleno više žena i financijskom koji je "rezerviran" za
muškarce, objasnila je voditeljica u CESI-ju Anamarija Tkalčec.
Cilj je smanjiti rodni jaz u plaćama
Partneri
na projektu su na razini EU-a pokrenuli neformalnu mrežu koja trenutno
okuplja 67 stručnjakinja i stručnjaka koji se bave temom rodnog jaza u
plaćama i ravnopravnošću žena i muškaraca u svijetu rada. Cilj joj je
utjecati na smanjenje rodnog jaza u plaćama kroz osvještavanje javnosti i
relevantnih osoba u društvenom i poslovnom sektoru o problemu
nejednakosti u svijetu rada, istaknula je Tkalčec.
Tom problemu
pozornost je u izvješću za 2015. posvetila i pravobraniteljica za
ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić istaknuvši da je, po podacima
Eurostata, U Hrvatskoj jaz u plaćama žena i muškaraca posebno izražen
među zaposlenima u načelno radno najproduktivnijim godinama života.
U
dobnoj skupini 35-45 žene u Hrvatskoj ostvaruju 18,8 posto nižu
prosječnu bruto plaću od muškaraca iste životne dobi, a slično je i s
dobnom skupinom 45-55 u kojoj žene ostvaruju 17,1 posto nižu plaću,
navela je Ljubičić. Ona smatra da je tako dubok jaz dobrim dijelom
uvjetovan time što se žene kasnije uključuju na tržište rada i s njega
češće izbivaju zbog brige za djecu i nemoćne članove obitelji, što se
odražava kako na tempo napredovanja tako i na rast osobnog dohotka
temeljem radnog staža.
Statistika govori da taj jaz prosječno na
razini EU iznosi 16,1 posto. Zanimljivo je da se u razvijenim zemljama
kreće i iznad toga, pa tako u Austriji iznosi 22,9 posto, Njemačkoj 22,6
posto, Velikoj Britaniji 18,3 posto, što se može ocijeniti i kroz
činjenicu da su u tim zemljama visokorazvijeni financijski, bankarski i
IT sektori u kojima se zapošljava daleko više muškaraca nego žena.
U Hrvatskoj prosječni jaz u plaćama niži nego u razvijenim zemljama
U
Hrvatskoj prosječni postotak jaza među plaćama iznosi 10,4 posto, dok
je u Sloveniji 2,9 posto, u Italiji 6,5 posto, a u Poljskoj 7,7 posto.
CESI
projekt provodi u suradnji s partnerima iz Belgije, Španjolske, Velike
Britanije, Njemačke, Austrije, Estonije i Švedske, čiji su predstavnici
govorili o iskustvima iz svojih zemalja.
Predstavljen je i video u
kojem su sadržana razmišljanja građana o problemu nejednakih plaća žena
i muškaraca i zašto je tome tako. Video materijal kao i izvještaj
istraživanja iz zemalja članica EU-a objavljen je na stranici projekta
pod linkom http://genderpaygap.eu/#network.
U istraživanju koje
je proveo CESI navode se moguća rješenja, kao što su utvrđivanje
transparentnih kriterija vrednovanja konkretnih zadataka/radnog mjesta,
uravnotežena zastupljenost žena i muškaraca na svim razinama i u svim
skupinama radnih mjesta, poticanje uravnoteženog sudjelovanja žena i
muškaraca u svim granama profesionalnog obrazovanja i osposobljavanja,
uvođenje mjera poticanja sudjelovanja žena na radnim mjestima na kojima
su podzastupljene itd. Uz to ispitanici nužnim smatraju da bi sindikati
trebali voditi kolektivne pregovore o tim prijedlozima.
(Hina)
