Naslijeđe rata u Hrvatskoj i dalje utječe na ljudska pravaPonedjeljak, 28. svibnja 2007. Naslijeđe rata od 1991. do 1995. i dalje baca sjenu na stanje ljudskih prava u Hrvatskoj, a veliki broj slučajeva ratnih zločina još je nekažnjen, stoji u najnovijem izvješću Amnesty Internationala koje je u srijedu predstavila direktorica AI-a za Hrvatsku Milena Beader."Hrvatsko pravosuđe ne uspijeva se na adekvatan način pozabaviti pitanjem kršenja ljudskih prava iz razdoblja rata, bez obzira na etničko podrijetlo žrtava ili počinitelja", stoji u izvješću udruge za zaštitu ljudskih prava AI-a za proteklu godinu.
U izvješću se podsjeća da se od 300.000 raseljenih hrvatskih Srba, prema službenim podacima, kući vratilo njih 125.000, no AI navodi da se taj podatak smatra precijenjenim. U izvješću također stoji da su Srbi u Hrvatskoj i dalje suočeni s diskriminacijom u zapošljavanju i ostvarivanju socioekonomskih prava. Ističe se problem nemogućnosti povratka zbog oduzetih stanarskih prava. U Hrvatskoj se kao problem navodi nasilje prema ženama i problem školovanja romske djece. "Broj slučajeva nasilja prema ženama i dalje je vrlo visok", stoji u izvješću u kojem se podsjeća da je Autonomna ženska kuća Zagreb sudu prijavila osoblje lokalnog centra za socijalnu skrb i dvoje sudaca jer nisu zaštitili 25-godišnju ženu koju je ubio suprug, nakon što je u više navrata tražila zaštitu odgovarajućih tijela. Što se Roma tiče, AI upozorava da nemaju "puni pristup" osnovnoškolskom obrazovanju, posebice u područjima u kojima nema vladinih ili drugih programa za uključivanje romske djece u lokalnu zajednicu. "Romska djeca još se suočavaju s diskriminacijom, uglavnom zbog negativnih stereotipa, no \'samo romski razredi\' su rijetki", stoji u izvješću. AI podsjeća da je, za razliku od drugih manjinskih jezika, romski jezik u školama gotovo nepostojeći. |
Najnovije vijesti: |
