Srijeda, 04. srpnja 2007.
Potražnja za hrvatskim ekološkim poljoprivrednim proizvodima u zemljama Europske unije vrlo je velika, no Hrvatska trenutno nije u stanju odgovoriti na tu potražnju zbog nedovoljnog broja proizvođača takvih proizvoda. U Udruzi za ekološku poljoprivredu, ruralni razvitak i zaštitu okoliša \'Živa zemlja\' ističu kako potražnja za ekološkim poljoprivrednim proizvodima raste a Hrvatska ima velike potencijale za ekološku poljoprivredu, ali dodaju kako je udjel površina pod eko-uzgojem u ukupnoj površini je na predzadnjem mjestu u Europi.
U Hrvatskoj su zasad registrirana 342 ekološka poljoprivredna proizvođača i nešto više od 22.000 hektara površine pod ekološkom proizvodnjom. Najviše tih površina čine pčelinji pašnjaci, čak 17.662 hektara, a ekološke oranice tek 3.000 hektara. Na livade otpada 2.620 hektara, eko voćnjake 200 hektara, a vinograde i maslinike po tridesetak hektara.
Po podacima Europske unije, udio površina na kojima s uzgajaju organske poljoprivredne kulture više je nego udvostručen u Europi u razdoblju od 1998. do 2005., a prodaja organske hrane povećava se za 30 posto godišnje. U ekološkoj proizvodnji prednjači Italija, s 1,1 milijun hektara površine pod ekološkom proizvodnjom, a slijede Njemačka i Španjolska s po 800.000 hektara.
Kako ističu u ekološkoj udruzi \'Živa zemlja\', ulaskom u EU hrvatska poljoprivreda će moći biti konkurentna na europskom tržištu jedino s ekološkim proizvodima. Stoga smatraju da treba više raditi na edukaciji potrošača i proizvođača o vrijednostima eko-hrane za zdravlje i očuvanje okoliša.
Po Strategiji razvoja ekološke poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, Hrvatskoj je cilj povećati do 2010. udjel površina pod ekološkom proizvodnjom na najmanje 10 posto ukupne poljoprivredne površine odnosno na oko 200.000 hektara.
