Petak, 30. listopada 2015.  Sukladno najavi s Godišnjeg sastanka Hrvatske mreže za suradnju na Euro-Mediteranu, održanom 10. i 11. rujna 2015. godine u IMPACT - Europskom centru za međusektorsku suradnju u Zadru, Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva ponovo otvara mogućnost sufinanciranja potrebnog iznosa vlastitih sredstava projektima/programima odobrenim u sklopu natječaja koje raspisuje Euro-mediteranska zaklada za dijalog među kulturama Anna Lindh (ALF), a sva pojašnjenja dostupna su u sklopu dokumenta… više

Četvrtak, 29. listopada 2015. 

Nagradu Saharov za ljudska prava i slobodu mišljenja eurozastupnici su u četvrtak dodijelili Raifu Badawiju, saudijskom blogeru osuđenom na bičevanje i zatvorsku kaznu, i tom je prigodom predsjednik Europskog parlamenta pozvao saudijskog kralja da Badawija "odmah" oslobodi iz zatvora.

Badawi, bloger iz Saudijske Arabije, uhićen 2012. i osuđen na deset godina zatvora, tisuću udaraca bićem i novčanu kaznu zbog vrijeđanja islama na svojoj internetskoj stranici "Slobodni saudijski… više

Četvrtak, 22. listopada 2015. 

Informativna kampanja Europske komisije (EK) "Potrošači, upoznajte svoja prava!" povećala je javljanja potrošača savjetovalištima u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Puli za prosječno 32 posto, priopćeno je u četvrtak iz EK-a. Najveći broj kontakata potrošača odnosio se na telekomunikacije, komunalne usluge i financijske djelatnosti.

Osječko savjetovalište ostvarilo je najveći odaziv potrošača, zabilježivši 34 posto više kontakata. Slijedi savjetovalište u Zagrebu s 32 posto više kontakata, Splitu (31 posto) i Puli (28 posto).
 Kampanju "Potrošači, upoznajte svoja prava!", u listopadu prošle godine pokrenuo je bivši europski povjerenik za zaštitu potrošača Neven Mimica, a završava ovih dana. Bila je usmjerena na podizanje svijesti o pravima potrošača, poticanje potrošača na traženje informacija i savjeta lokalnih savjetovališta i drugih ustanova.  Uključivala je televizijsko, tiskano i online oglašavanje te online platforme - internetsku stranicu (www.prava-potrosaca.hr), Facebook i YouTube kanal, okrugle stolove s poslovnom zajednicom i brošure o 12 ključnih  potrošačkih tema.

Glavne teme su bile kupovima putem interneta, potrošački krediti i telekomunikacije.

Slične informativne kampanje o pravima potrošača provedene su u drugim zemljama koje su pristupale Europskoj uniji od 2004. godine.

Hina

Utorak, 20. listopada 2015. 

Migracije i terorizam su najbrže rastuće brige građana Europske unije, prema posljednjoj Eurobarometar anketi koju je proveo i objavio Europski parlament. Dvije trećine ispitanih Europljana mišljenja je da bi se više odluka vezanih uz migracijsku krizu trebalo provoditi na razini cijele Unije, a ne kroz nacionalne vlade država članica. Međutim, anketa je oko navedenog pitanja zabilježila i značajne razlike u odgovorima među državama članicama. U mnogim pitanjima Hrvatska prati trendove europskog prosjeka.

U ispitivanju javnog mnijenja sudjelovalo je 28.150 državljana članica EU, starijih od 15 godina, a ispitivanje se provodilo od 19. do 29. rujna, u razdoblju kad su dolasci migranata na granice EU i njihove tragične smrti bile dosta prisutne u medijskim izvještajima.

 Kad su u pitanju problemi izazvani migracijama, 66 posto ispitanih tvrdi kako bi se odluke trebale provoditi na razini EU, a ne kroz nacionalne vlade država članica. Tako su za provođenje odluka na razini Unije najviše građani Cipra, Njemačke, Španjolske, Luksemburga i Nizozemske s udjelom od 79 do 81 posto, dok je za takvu opciju najmanje građana Estonije, Poljske i Slovačke s podrškom od 40 posto.

Stav hrvatskih građana u ovom pitanju gotovo se slaže s europskim prosjekom, pa je tako njih 62 posto za to da se problemi izazvani migracijom i migracijskom krizom rješavaju na europskoj razini. Ovaj podatak odražava i mišljenje 61 posto hrvatskih građana, koji pozdravljaju odluku da se financijska sredstva alociraju prema članicama koje su najviše pogođene migracijskim valom, dok europski prosjek iznosi 62 posto.

Građani Europske unije dijele slične stavove po pitanjima prihvaćanja tražitelja azila. Europski prosjek iznosi 78 posto građana koji smatraju da tražitelji azila trebaju biti raspodijeljeni među članicama Unije, a jednak je i postotak hrvatskih građana koji pozdravljaju tu odluku. Najviše se slažu Nijemci, njih 97 posto, a najmanje Slovaci i Česi s potporom od 31 posto.

Od 78 posto ispitanika koji se slažu s raspodjelom tražitelja azila među EU članicama, njih 75 posto zagovara da bi se tražitelji azila trebali raspodijeliti po kvotama koje predloži Europska unija.

Hrvatska je u ovom pitanju odmah nakon Cipra i Njemačke, pa tako čak 89 posto Hrvata podržava sustav kvota, što je za 14 posto više od prosjeka EU.

 Zabrinutost pitanjima imigracije i terorizma pokazuje najviši porast u odnosu na 2013. godinu. Za 47 posto ispitanih imigracija je najveći izazov kojim se suočava EU dok je to pitanje najvećim izazovom u 2013. godini ocijenilo tek 14 posto ispitanih.

 Terorizam je za 26 posto ispitanih najveća briga Europske unije, u odnosu na 2013. godinu kada je svega 11 posto ispitanih to pitanje smatralo najvećim problemom.

 Hrvatski građani pak smatraju da je nezaposlenost najveći problem s kojim se EU suočacva, to kaže njih 61 posto, što je više od europskog prosjeka koji iznosi 49 posto.

 Hrvati zajedno s francuskim i portugalskim građanima migracije smatraju jednim od manjih problema EU-a. Svega 28 posto Hrvata vidi imigraciju kao najveći izazov s kojim se EU mora suočiti, dok europski prosjek iznosi 47 posto.

HINA